SERVIS POSEBNIH NASLOVA NJEMAČKA-DRUŠTVO

Nadnaslov:Nova "revolucionarna" berlinska valuta konkurira svemoćnoj marki Naslov: DM dobila konkurenciju Podnaslov:Skupina berlinskih umjetnika, zamorenih divljenjem koje Nijemci iskazuju svemoćnoj marki, pustila je u opricaj vlastitu valutu i postigla neočekivan uspjeh izazvavši veliki interes građana. Eksperiment "monetarna reforma Preuzlanberga" naišao je na podozrenje banaka, no neće završiti pokretanjem zakonske regulative protiv njega. Piše: Yacine LE FORESTIER, AFP BERLIN - Skupina berlinskih umjetnika, zamorenih divljenjem koje Nijemci iskazuju svemoćnoj marki, pustila je u opticaj vlastitu valutu u jednoj gradskoj četvrti i naišla na neočekivani uspjeh. Eksperiment je započet prije mjesec dana kao mnogostrana provokacija renominiranog istočnonjemačkog pjesnika Berta Papenfussa i umjetničke galerije u staroj istočnoberlinskoj četvrti Prenzlauerberg, koja je do 1989. godine pripadala osporavateljima komunističkog režima DDR-a. Pedeset umjetnika prvo se natjecalo u originalnosti zamislivši svaki originalnu novčanicu u vrijednosti dvadeset Knochen ("kosti" na njemačkom). Knochen je ime dato "revolucionarnoj" valuti, čiji je kurs jedna kost za jednu njemačku marku. Svaka je novčanica potom fotokopirana u 100 primjeraka, predstavljajući zlatni rudnik kojemu vrijednost odgovara stotini tisuća njemačkih maraka (59.000 dolara). Dvadeset pet trgovina te četvrti sada sudjeluje u "monetarnoj reformi Prenzlauerberga", kako su je nazvali njezini idejni začetnici, misleći na onu iz 1949. godine kojom je uvedena DM u BRD. U mjesec dana, građani su kupili za više od 40.000 DM u kostima kako bi obavljali svoje kupovine, a interes je sve veći. "Brojna mladež koja ranije nikada nije dolazila, kupuje kod mene otkad sudjelujem u operaciji", radosno izjavljuje prodavač ploča te četvrti, Andre Rueckhardt. Umjetnička galerija, pretvorena u "decentralnu banku", garantira za novčanice koje izdaje. Svaka banknota je numerirana i potpisuje je njezin tvorac kako bi se izbjeglo krivotvorenje. Kad prime kosti, trgovci ih dođu zamijeniti za deutschemarke. "Novac je samo privid, funkcionira tako dugo dok ljudi u njega vjeruju", ironično primjećuje Bert Papenfuss. "Želimo natjerati Nijemce da s novcem budu veseliji i opušteniji", kaže on. Međunaslov: Alternativna valuta neće podleći zakonskoj regulativi Šalu na stranu, berlinski umjetnici sanjaju zapravo u svojoj "komuni" o sustavu oslobođenom svakog gomilanja novca i špekulacija. Kako bi potaknuli stanovnike da odmah troše, uveli su ogromnu inflaciju: novčanica od 20 kosti gubi 5 posto svoje vrijednosti tjedno ako je se ne iskoristi. "Naš je cilj da natjeramo ljude na razmišljanje o drugačijim putevima korištenja novca", objašnjava jedan od predstavnika galerije, Wolfgang Krause. Eksperiment se ipak morao vremenski ograničiti. Novčanice će izgubiti svaku vrijednost 29. prosinca, što je uvjet koji su postavile monetarne vlasti da bi dale zeleno svijetlo projektu. U početku su stručnjaci Bundesbanke bili prilično nepovjerljivi, optužujući umjetnike za odavanje jednom obliku falsificiranja. No, regionalna centralna banka Berlina pokazala se prilagodljivijom: "Ne radi se o krivotvorenom novcu jer novčanice u ničemu ne liče pravima", smatra jedan od njezinih direktora Harald Hantke. "Ovog puta ćemo zažmiriti jer se radi o umjetničkom projektu, ali jasno je da bismo rekli 'ne' kad bi to trebalo potrajati ili poprimiti šire razmjere", priznaje on. Zakonodavstvo u vezi platežnih sredstava pooštreno je u Njemačkoj nakon crnog razdoblja dvadesetih godina, kad je monstruozna inflacija nagnala nekoliko komuna Ruhra da izdaju vlastitu valutu boreći se protiv opadanja vrijednosti marke. Prolazne novčanice Prenzlauerberga - kao i najbolje krivotvorene novčanice nađene u opticaju - moraju biti izložene pa prodane na dražbi početkom 1994. godine, a prihodi podijeljeni između umjetnika. No, berlinski umjetnici nemaju ništa protiv da jednog dana sve počnu ispočetka: "Stvorili smo presedan!", tvrdi Wolfgang Krause. (Hina) br 161106 MET dec 93