SVIJET U 5 SATI

HNA0021 4 VP 910 Hina Opći servis SVIJET-PREGLED SVIJET U 5 SATI ZAGREB, 20. studenoga (Hina) BONN - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić izjavio je da je zadovoljan objašnjenjima francusko-njemačke inicijative koja je danas dobio u Bonnu od njemačkog vicekancelara i ministra vanjskih poslova Klausa Kinkela. "Dobio sam čvrsta jamstva da će sankcije nametnute Srbiji biti vezane ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za situaciju u Područjima pod zaštitom UN u Hrvatskoj. Ne govori se o skidanju nego o privremenoj suspenziji sankcija koje će biti vezane za ponašanje Srbije", naglasio je ministar Granić nakon sastanka. On je istaknuo kako je od Kinkela tražio čvrsta jamstva za teritorijalni integritet Hrvatske, te dobio pozitivan odgovor Njemačke. "Vrlo smo zadovoljni obrazloženjem Kinkel-Juppeove (Žipe) inicijative i nadamo se da će i konačna verzija teksta koji će usvojiti Europska unija biti prihvatljiva za Hrvatsku", izjavio je ministar Granić dodavši kako će svoj odgovor Hrvatska dati tek kada dobije konačni tekst ponude europske Dvanaestorice. Njemački ministar vanjskih poslova je govoreći novinarima na primjedbu da u Hrvatskoj postoji bojazan da će se preuzranjenim ukidanjem sankcija Srbiji, okupirana područja teško reintegrirati u Republiku Hrvatsku odgovorio: "To je van svakog pitanja. Naravno da Hrvatsku podupiremo u pogledu teritorijalnog integriteta njezinih područja koja su trenutačno pod zaštitom UNPROFOR-a. To smo opširno objasnili i to će zacijelo također biti predmetom razgovora u ponedjeljak. Integritet Republike Hrvatske na cijelom njezinom području za nas nikada nije bio sporan". Objašnjavajući formulaciju "modus vivendi", koja se kao početno rješenje za okupirana područja u Hrvatskoj predlaže u francusko-njemačkoj incijativi, Kinkel je rekao kako smatra da se moraju iznaći mjere za stvaranje povjerenja na obje strane, koje će im objema, preko prometnih pvoeznica i drugih veza, pružiti osjećaj da se približavaju jedna drugoj u rješenju problema. Kinkel je dodao kako su on i ministar Granić na sastanku detaljno razmotrili i Mirovnu inicijativu predsjednika Tuđmana i francusko-njemačku inicijativu, te da ima utisak da su im se stajališta prilično približila. ZAGREB - Slijedom Zajedničke deklaracije potpisane u Sarajevu 12. studenoga, sinoć su se u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske sastali potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić i predsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine dr. Haris Silajdižić, predsjednički povjerenici za provedbu Ženevske deklaracije od 14. rujna. Sudionici sastanka suglasili su se da je potrebno hitno održati sastanak najviših vojnih zapovjednika Armije BiH i HVO kako bi se dogovorili modaliteti prekida vatre, da se u najskorije vrijeme moraju sastati komisije za razmjenu zatočenika kako bi se prevladali problemi i nastavio započeti i prekinuti proces puštanja ratnih zatočenika, kao i da se na razini vojnih vlasti mora postići dogovor o koridorima za prolaz humanitarnih konvoja na kojima će obje strane jamčiti i osigurati slobodan i nesmetan prolaz tih konvoja. ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je sinoć u Predsjedničkim dvorima premijera BiH Harisa Silajdžića. DEBRECIN - U mađarskom gradu Debrecinu sinoć je svečano otvorena dvodnevna konferencija ministara vanjskih poslova zemalja Srednjoeuropske inicijative. Skup je otvorio mađarski šef diploamcije dr. Geza Jeszenszki, a u njegovom današnjem središnjem dijelu pored predstvnika zemlje domaćina sudjelovat će i ministri vanjskih poslova Hrvatske, Austrije, Italije, Češke, Poljske, Slovačke, Slovenije, Makedonije i Bosne i Hercegovine. NEW YORK - Glavni tajnik UN-a Butros Butros-Gali dao je zeleno svjetlo za ponovnu uspostavu humanitarnih konvoja u BiH, koji su od 25. listopada bili suspendirani, priopćio je njegov politički savjetnik Alvaro De Soto. Visoki je dužnsonik UN-a precizirao da uspostava humanitarnih kovnoja ovisi o situaciji na terenu, ali je dodao da će se Galijeva odluka "smjesta" sprovesti u djelo. ATENA - 32 zemlje članice Vijeća Europe izrazile su jučer u Ateni svoju zabrinutost zbog "dramatične situacije" u zemljama nastalim od bivše Jugoslavije, no nisu se mogle suglasiti s pozivom na međunarodnu podjelu prihvata izbjeglica iz tog područja. Šest europskih zemalja - Njemačka, Austrija, Danska, Norveška, Švedska i Švicarska, koje u zapadnoj Europi prihvaćaju 90 posto tih izbjeglica, predložilo je u četvrtak da tekst u tom smislu bude usvojen na 5. konferenciji europskih ministara zaduženih za migraciju što je završila jučer. No, zbog protivljenja više drugih zemalja, prije svega Francuske, Velike Britanije i Irske, konferencija nije mogla usvojiti taj poziv i on treba biti "prioritetno" proučen, kaže se u završnom priopćenju Bečke skupine, posebnog tijela Vijeća Europe zaduženog za pitanja migracije. SARAJEVO - Predsjednik predsjedništva BiH Alija Izetbegović razgovarao je jučer u nazočnosti zamjenika zapovjednika Armije BiH Jovana Divjaka s predsjednikom Međunarodnog komiteta Crvenog križa (ICRC) Corneliom Sommarugom (Kornelio), javio je Radio-BiH. Prema navodima istog izvora, Sommaruga je po svršetku razgovora novinarima rekao da je na sastanku raspravljano o "većem broju pitanja humanitarne prirode, a poglavito o rezultatima Deklaracije koju su u četvrtak u Ženevi potpisali Haris Silajdžić, Mate Boban i Radovan Karadžić". SEATTLE - Američki predsjednik Bill Clinton (Bil Klinton) na jučerašnjoj je konferenciji Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje (APEC) najavio da će se Sjedinjene Države boriti protiv recesije u svijetu. Clinton je kazao da SAD neće prihvatiti Opći sporazum o trgovini i tarifama (GATT) ako bude nepotpun. On je procijenio da bi dobar sporazum o svjetskoj trgovini mogao tijekom idućih 10 godina stvoriti 1,4 milijuna radnih mjesta. Američki je predsjednik napomenuo da se Washington ne odriče Europe, ali da američka privreda mora tražiti tržište. EREVAN - Armenija je jučer objavila da će u ponedjeljak uvesti vlastitu valutu "dram" čime se pridružila brojnim bivšim sovjetskim republikama koje napuštaju rublju kao sredstvo plaćanja. Armenija time slijedi Kazahstan i Uzbekistan koji su ovog tjedna prestali koristiti rublju. Moldova će uvesti vlastitu valutu "lej" 29. studenoga. (Hina) 200438 MET nov 93 20HHMM MET nov 93