SERVIS POSEBNIH NASLOVA ISTOČEUROPA-DRUŠTVO

Nadnaslov: Narodna kuhinja i prosjaštvo kao istočnoeuropska sudbina Naslov: Milijuni siromašnih u Istočnoj Europi Podnaslov: Četiri godine nakon pada komunističkih režima u Istočnoj Europi milijuni siromašnih, žrtava gospodarskih promjena, gorka su bilanca novih demokracija. Najugroženiji su nezaposleni, umirovljenici, obitelji s većim brojem članova i Romi. Službeni podaci pokazuju da u istočnoeuropskim zemljama od 20 pa čak do 90 posto stanovništva živi na pragu siromaštva. Piše: Sandra LACUT, AFP BEČ - Narodna kuhinja i prosjaštvo postali su sudbina milijuna siromašnih, žrtava gospodarskih promjena u novim demokracijama Istočne Europe, četiri godine nakon pada komunističkih režima. Najugroženiji su nezaposleni, umirovljenici, obitelji s većim brojem članova i Romi. U Mađarskoj dva milijuna osoba (20 posto pučanstva) živi na pragu siromaštva, prema nedavnom ispitivanju koje je provela parlamentarna oporba. Romska manjina s 500.000 pripadnika najviše je pogođena tim fenomenom. Budimpeštanska podzemna željeznica preplavljena je djecom i starijim invalidnim osobama koji prose. Mnogi nastavnici i inženjeri u mirovini pokušavaju prodati crteže ili svirati da bi preživjeli. Prema procjenama sociologa, u glavnom gradu ima između 20.000 i 30.000 beskućnika. Postoji desetak narodnih kuhinja koje organiziraju privatne fundacije - "Szete". U Republici Češkoj, studenti koji više ne primaju stipendije i mladi bračni parovi s više djece, čine dio novih siromaha. U Pragu ima 5.000 beskućnika među kojima su brojne nezaposlene osobe pristigle iz provincije. Desetak prihvatnih centara otvoreno je nakon pada komunističkog režima, od kojih dva vodi Vojska spasa koja dijeli namirnice (čaj, juhu, kruh). Siromaštvo zahvaća sve više ljudi u Poljskoj, gdje je skoro tri milijuna osoba bez posla. Brojne Rumunjke, Jugoslavenke i Ciganke prose po velikim gradovima. U Rumunjskoj je nagli rast cijena imao za posljedicu smanjenje potrošnje za trećinu u mjesecu kolovozu u odnosu na 1992. godinu, prenosi komisija za statističke podatke. U to je vrijeme skoro polovica stanovništva (11 milijuna) živjela ispod praga siromaštva. Cijene su povećane za 3.300 posto od oslobođenja u listopadu 1990. godine, a samo 65 posto nadomješteno je povećanjem plaća. Međunaslov: Sve veći broj beskućnika i siromašnih "U komunističkom režimu imala sam novaca ali nisam imala što kupiti. Danas čovjek može naći sve što poželi, ali plaće nisu dovoljne", rezimira 50-godišnja Rumunjka. "Ušteđevina koju sam skupio u 35 godina rada jedva bi bila dostatna za pristojan pogreb", uzdiše jedan umirovljenik. Prema ispitivanju koje je proveo institut IRSOP u srpnju, više od devet Rumunja na ukupno 10 (94 posto) smatra da žive "siromašno" ili "skromno". Uoči zime na desetke obitelji odustalo je od grijanja stana zbog povećanja cijene grijanja - 30.000 leja mjesečno (33 dolara), to jest polovica prosječne plaće. U Bugarskoj više od polovice stanovništva živi oko praga siromaštva, prema izvješću Narodne banke. Potrošnja mesa, ribe i voća znatno je smanjena. Većina od dva milijuna umirovljenika (15 posto stanovništva) živi u bijedi i postalo je uobičajeno vidjeti ih kako prose po Sofiji. Čak se i bivši diktator Todor Živkov žali "da teško spaja kraj s krajem". Jako je povećan broj samoubojstava starijih osoba. Stanje je vrlo zabrinjavajuće u Rusiji, gdje je službeno 706.000 osoba krajem rujna bilo nezaposleno, ali gdje "neprijavljena nezaposlenost" pogađa između 7 i 9 milijuna ljudi, to jest 8 do 11 posto aktivnog stanovništva, kako navodi premijer Viktor Černomirdin. Trideset posto od 148 milijuna stanovnika živi ispod praga siromaštva s manje od 10.000 rubalja (oko 10 dolara) mjesečno. Sve više beskućnika traži hranu po javnim smetištima i grije se iznad vatre na ulicama. Nakon godinu i pol međunarodnog embarga koji je ugušio njezinu ekonomiju, SR Jugoslavija broji milijune siromaha osuđenih na životni minimum od 15 dolara mjesečno, dok se mali broj poslovnih ljudi i mafijaša obogatilo zahvaljući ratu. Većina trgovina je prazno, a jedino je na crnom tržištu moguće pronaći najnužnije proizvode. Na 10,5 milijuna stanovnika 97 posto ih živi u siromaštvu, kaže Danilo Suković, direktor centra za ekonomska istraživanja u Beogradu. (Hina) br 151145 MET nov 93 151145 MET nov 93