PREGLED PISANJA INOZEMNOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV-POSTAJA

HNA0035 4 VP 1774 Hina Opći servis SVIJET-TISAK PREGLED PISANJA INOZEMNOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV-POSTAJA ZAGREB, 10. studenoga (Hina) SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 9. XI. 1993. Potaknite suđenja ratnim zločincima Arlen Specter, republikanski senator iz Pennsylvanie, piše kako "postoje stvarni izgledi da srpskim ratnim zločincima - sve do samog vrha - bude suđeno na sudu za ratne zločine koji su osnovali UN. Svijet nije učinio baš ništa kako bi zaustavio zločine, koje su počinili uglavnom Srbi, zbog nejedinstva i navodnih vojnih komplikacija. Ta brutalnost - koja je pogodila oko četiri milijuna ljudi, a čak 200 tisuća ih je ubijeno ili nestalo - jasno je kršenje međunarodnih zakona pobliže označenih Ženevskom konvencijom i potvrđenih u pet rezolucija Vijeća sigurnosti UN. Riječ je o najgorem divljaštvu u Europi poslije nacističkih koncentracijskih logora. Genocid, koji osuđuju svi civilizirani narodi, bešćutno se provodi pod imenom 'etničkog čišćenja' kako bi se stvorilo novu Srbiju bez Muslimana i Hrvata. Prema izvješćima, ti zločini uključuju masovna ubijanja, službeno odobrena silovanja, sustavno mučenje, blokadu pomoći namijenjene bolesnoj i izgladnjeloj djeci i neljudski postupak u zatvorima". Specter ističe da je s početkom ove godine veleposlanik Morris Abram prigovorio da se UN nisu dovoljno potrudili u prikupljanju dokaza. "Iako je to poslije opovrgnuto, drugi se ozbiljan problem pojavio kad je navedeno da je predsjedatelj komisije UN, koji je prikupljao dokaze, rekao da je od 'mjerodavnih osoba' u UN dobio uputu da ne progoni srpske vođe", piše Specter. On drži da UN moraju "kako bi pokazali da svjetska zajednica misli ozbiljno, potvrditi da će tužitelj slijediti činjenice, bez obzira na to kamo one vode - bez straha ili naklonosti - a sud mora dobiti primjerena sredstva za obavljanje posla. Budući da su UN na rubu bankrota, SAD bi morale pomoći u osiguravanju novca tako da se odmah može pokrenuti istragu. Da je postojao stalni međunarodni sud za zločine, protiv Abu Abasa, glavnog organizatora otmice broda Achile Lauro... možda bi bila podignuta tužba onda kad su nacionalizam i unutarnji pritisak javnosti navele Egipat, Italiju i Jugoslaviju da ga ne predaju SAD. Isto bi tako bila moguća ekstradicija glavnih preprodavača droge međunarodnom sudu za zločine kad je Kolumbija smatrala da je slanje tih razbojnika u SAD nerazborito. 17. studenog položit će prisegu 11 sudaca i glavni tužitelj, koje je odabrao Sud za ratne zločine UN za čije je osnivanje trebalo deset mjeseci. UN i SAD moraju paziti da strane koje su počinile ratne zločine ne potkopaju sud i ne izvrgnu ruglu pravdu. Umjestan primjer za to je deklaracija koju su 22. listopada donijeli vođe Srbije, bosanskih Srba i bosanskih Hrvata i vođa bosanskih Muslimana koji se želi odcijepiti da će sami suditi za ratne zločine. Konačni rezultat takvih lokalnih sudova bila bi odgoda sudskog postupka, oslobađanje optužbe onih koji su počinili zločine i neuspjeh da se političke vođe optuži kao odgovorne za politiku 'etničkoga čišćenja'. Dok politika UN i SAD o mirovnim snagama trpi kritike, oni ne smiju dopustiti, a ne mogu si ni priuštiti, slabu primjenu provedbe međunarodnoga kaznenog prava", zaključuje Specter. BELGIJA LE SOIR 9. XI. 1993. Jugoslavija: Europa se poigrava mrkvom i batinom "Politika dvanaestorice mogla bi doživjeti novi zaokret nakon vrlo podrobnih prijedloga koje su jučer europskim partnerima predložile Francuska i Njemačka. U zajedničkom pismu Pariz i Bonn skiciraju politiku 'mrkve i batine' kojoj je cilj da potakne strane na prihvaćanje mirovnog plana", piše list, ističući da su ministri EZ odlučili posvetiti sastanak 22. studenog u Luksemburgu "redefiniranju svoje politike na tom području". U nastavku izvješća navode se pojedinosti iz pisma francuskog i njemačkog ministra vanjskih poslova Wilyu Claesu u kojem upozoravaju na humanitarnu katastrofu u Bosni i Hercegovini. "Dvanaestorica su slijedili Bonn i Pariz odlučivši da će povećati sredstva na raspolaganju UNHCR-u. Ta će se sredstva davati iz proračuna Zajednice. Osim toga, briga Europljana je i doprema pomoći onima kojima je namijenjena. (...) Što se tiče primjene sile, dvanaestorica nisu zauzela jasna stajališta, ograničivši se na upozorenje da će biti primjenjena sva sredstva za potporu opskrbi. Britanci su ponovno izrazili skepticizam. 'Primijenite li silu, prvi će konvoj možda svladati zapreku, ali neće i ostali', upozorio je Douglas Hurd. Jedan je diplomat istaknuo da će se Francuska, Nizozemska, Danska i Belgija angažirati u osiguravanju dodatnih postrojba za zaštitu humanitarnih konvoja. (...) Očitujući se za održavanje nove šire konferencije usredotočene i na druge probleme bivše Jugoslavije (Kosovo, Sandžak itd.), Pariz i Bonn predlažu strategiju 'usluga za uslugu'. Od Srba će Europljani zatražiti elastičnost u pogledu muslimanskih teritorijalnih zahtjeva. Zauzvrat će Beogradu biti obećano ukidanje sankcija. Muslimanima će se dati jamstvo da će biti podržan njihov zahtjev za dodatnih 3 do 4 posto teritorija. (...) Hrvati će se morati obvezati da će poštovati prekid vatre, uspostaviti povjerenje na većinskim hrvatskih teritorijima. I Zagrebu je namijenjena batina: u slučaju ofenzive u krajini, sankcije će biti neizbježne", završava list. SRBIJA POLITIKA 9. XI. 1993. Tuđman nije isto što i Abdić Komentirajući sporazum potpisan između vojske RH i dijela srpskih snaga o prekidu vatre na području istočne Slavonije i Baranje, kao o još jednom prilogu tezi o regionalnim sporazumima, Branislav Radivojša piše: "Kako je bilo moguće potpisati ovaj regionalni sporazum kada je samo prije nekoliko dana propao pokušaj potpisivanja sporazuma izaslanstva RH i RSK u Norveškoj? Znači li to da se krajina i Hrvatska okreću strategiji sličnoj onoj, već zabilježenoj, u odnosima srpske strane s Fikretom Abdićem?" Radivojša tvrdi da o tome u rukovodstvu RSK postoje razlike u mišljenju, pa tako M. Paspalj misli: 'Dobro je da se pribjegne mirovnom sporazumu, ali postavlja se pitanje hoćemo li na taj način podleći Tuđmanovoj težnji da nas rascjepka. Jer, Hrvatska je zainteresirana za sporazume tamo gdje nema snage da udari... zato podsjećam da smo mi za sklapanje mira i prekid neprijateljstava, ali pod uvjetom da se Hrvatska povuče sa svih teritorija koje je silom zauzela. Zato mi nisu sasvim jasni ovi potezi s pojedinim regijama'. Na pitanje novinara znači li to da predsjednik skupštine nije bio obaviješten o potpisivanju sporazuma, Paspalj odgovara potvrdno, a na pitanje nije li inicijator potpisivanja možda Goran Hadžić, odgovara kako će se informirati. Objašnjavajući kako gleda na činjenicu da Srbi iz RS inzistiraju baš na regionalnim sporazumima, Paspalj tvrdi kako sporazum s Abdićem nije potpisala banjolučka regija već je državno vodstvo našlo čovjeka s kojim će potpisati primirje unutar jednog dijela bivše BiH i dodaje: 'I mi bismo morali djelovati s razine države, a ne iz pojedinih područja'. Ministar obrane u vladi RSK Dušan Rakić na pitanje što misli o regionalnom prekidu vatre, kaže da je 'mir dobar ali ga ne može biti tamo gdje su Hrvati zauzeli naše teritorije'. AUSTRIJA SALZBURGER NACHRICHTEN 9. XI. 1993. Nova grčka politika prema Balkanu budi velike nade u Beogradu "Posjetom Beogradu grčki ministar vanjskih poslova Carlos Papoulias označio je početak nove politike prema Balkanu koju je najavila grčka vlada premijera Papandreua. Socijalist Papandreu želi potpuno promijeniti i u prvom redu poboljšati odnos prema toj regiji koji je uspostavio njegov konzervativni prethodnik Mitsotakis. Novi grčki planovi bude velike nade u redovima vladajuće socijalističke stranke predsjednika Miloševića u Beogradu. Srpski socijalisti pripremili su grčkom ministru vanjskih poslova neobično srdačan doček u Beogradu, koji je uobičajeni protokolarni okvir promišljeno podredio često isticanom srpsko-grčkom bratstvu. Doduše, činjenica da je Papoulias nastupio u 'dvostrukoj ulozi ministra vanjskih poslova i budućeg predsjednika Vijeća EZ' rezultirala je negativnom reakcijom već tijekom prve večeri njegova boravka u Srbiji. Naime, njegov domaćin, ministar vanjskih poslova ostatka Jugoslavije Jovanović, odbio je Papouliasov prijedlog o organizaciji balkanske konferencije bez prethodne provedbe UN/EZ plana podjele Bosne i Hercegovine i ukidanja kaznenih sankcija protiv Srbije-Crne Gore. 'Jugoslavija će sudjelovati na konferenciji samo kao ravnopravan sugovornik', odlučno je naglasio Jovanović, odbivši potom i raspravu o eskalirajućim problemima na Kosovu, u Sandžaku i Vojvodini, uz napomenu da je riječ o 'upletanju u unutrašnje poslove' Srbije. Papoulias i njegov srpski domaćin istaknuli su da bi već prvi znakovi mira u Bosni i Hercegovini trebali 'potaknuti ukidanje sankcija'. Beograd i Atena pogrešno pristupaju problemu, pokušavajući izazvati spor između posrednika Vancea i Stoltenberga. Oba ministra ocjenjuju da je srpska potpora plana podjele Bosne i Hercegovine dovoljna za ukidanje sankcija. Odgovornost za neuspjeh ženevskoga plana za Bosnu i Hercegovinu snosi jedino muslimanski predsjednik Izetbegović, ističu oni, nijednom riječju ne spominjući otimačinu bosanskih Srba i protjerivanje više od milijun ljudi. Dvojica ministara upozoravaju na štetu i probleme koje su sankcije nanijele susjednim zemljama. Dok grčki ministar vanjskih poslova drži da je rat izazvan 'preuranjenim međunarodnim priznanjem republike Bosne i Hercegovine' - koje su, kao što je poznato, inicirale SAD - Beograd ponavlja svoju tezu o 'preuranjenom priznanju' Slovenije i Hrvatske. Zbog članstva u EZ, Grčka se ne usuđuje potkrijepiti tu tvrdnju Beograda. No, suptilne razlike otkrivaju više nego različiti interesi. Veza Srbije i Grčke zapravo je Republika Makedonija, koju Atena uporno odbija priznati. Vladi bliski grčki mediji svesrdno podupiru ideju o uskraćivanju priznanja Makedonije, koje bi, navodno, spriječilo konfederaciju Skoplja i Srbije; valja napomenuti da je posrijedi tek želja koja ipak otkriva namjere grčke i srpske vlade. Makedonska vlada osudila je usporedbu prilika i opasnosti u Bosni i Hercegovini i u Makedoniji, istaknutu u pismu grčkog ministra vanjskih poslova glavnom tajniku UN Boutrosu Ghaliu, upozorivši da je riječ o 'grubom falsificiranju' činjenica i pokušaju 'izazivanja nemira u EZ'. Papoulias namjerava propagirati svoje ideje u nekoliko balkanskih zemalja", prenosi Gustav Chalupa, dopisnik lista iz Beograda, na kraju svog izvješća. NJEMAČKA DIE WELT 9. XI. 1993. Bosanski kaos "Rat u Bosni sve se više otima racionalnom usmjeravanju i analizi. Prije nekoliko dana snage UN optužile su (bosanske) Hrvate da su u muslimanskom selu Stupni Do počinili pokolj nad civilnim stanovništvom. Vodstvo oružanih snaga bosanskih Hrvata tvrdoglavo je odbacivalo te optužbe, ističući da tijekom osvajanja u selu uopće nije bilo civila. U međuvremenu, muslimanske snage pod zapovjedništvom predsjednika Izetbegovića osvojile su Vareš, pljačkajući i tjerajući u bijeg tisuće njegovih stanovnika Hrvata. Dio tih ljudi potražio je utočište kod Srba. Srpska strana spremno je prihvatila nesretnike iz Vareša. Čini se da je ne tako davna zajednička borba bosanskih Hrvata i Muslimana protiv srpskih osvajača zaboravljena. Istodobno bosanski Predsjednik potaknuo je razoružanje i zarobljavanje hrvatskih boraca u Sarajevu, koji su pridonijeli obrani glavnoga grada Bosne i Hercegovine od nasrtaja srpskih osvajača. No, čak i u redovima bosanskih Muslimana pojavile su se teške nesuglasice koje rezultiraju oružanim sukobima. Prije nekoliko dana Izetbegović je opozvao cijelo vojno vodstvo. Nekoliko najviših muslimanskih časnika optuženo je za korupciju i kriminal. Rat u Bosni ulazi u treću godinu. Po mjerilima drugoga svjetskog rata, oružani sukob u Bosni bilježi fazu 1943. g., obilježenu raskolima. No, odgovornost za sadašnju jezivu situaciju zapravo snose međunarodna zajednica, EZ i NATO. Zapad je pasivno promatrao srpsku agresiju, genocid i etnička čišćenja. Cijena te pasivnosti iz mjeseca u mjesec sve više raste", upozorava Carl Gustaf Stroehm. (Hina) dr 100620 MET nov 93 10HHMM MET nov 93