SERVIS POSEBNIH NASLOVA FRANCUSKA-PRETHISTORIJA

Nadnaslov: Prvo otkriće fosila prethistorijskog čovjeka u Malaviju Naslov: "Čovjek s Rudolfovog jezera" Podnaslov: Nalazi objavljeni u britanskom časopisu Nature po mišljenju istraživača uklanjaju dvojbe koje su postojale glede pojave i smjera kretanja prethistorijskih ljudi. Ova su bića prije bili strvinari nego vrijedni lovci, služeći se alatom samo sporadično. PARIZ (AFP) - Otkriće u Malaviju čeljusti Homo rudolfensisa stare 2,4 milijuna godina predstavlja možda odgovor na pitanje koje muči znanstvenike: jesu li se preci čovjeka pojavili prvo u istočnoj Africi i potom krenuli prema jugu kontinenta, ili obratno? Članovi međunarodne ekipe Hominid Corridor Research Project (HCRP) upravo su objavili to otkriće u britanskom časopisu Nature. Prema njihovom mišljenju, pronalaženje tog fosila na obroncima Uraha, na sjeverozapadnoj obali jezera Malawi, među ostacima životinja iz savane, moglo bi značiti da su, zbog klimatskih promjena i nestanka gustih šuma, ti prvi ljudi napustili afrički istok u pravcu juga. Dok su područja istočno od afričke tektonske pukotine bila prekrivena savanama, južnije su šume tvorile prirodnu prepreku prethistorijskim ljudima. Oko kraja pliocena, suša klima je preuredila pejzaž i otvorila do tada nepristupačne putove. Prvi poznati stvor koji se tamo uputio istraživači HCRP-a (Nijemci Friedmann Schrenk, Christian Betzler i Uwe Ring, Amerikanac Timothy Bromage i Malavac Yusuf Juwayeyi) identificirali su kao Homo rudolfensis. Taj čovjek duguje svoje ime Rudolfovu jezeru (danas Jezero Turkana, na sjeveru Kenije) gdje je iskopan prvi fosil početkom sedamdesetih godina. Međunaslov: Homo ergaster i Homo habilis "Čovjek s Rudolfovog jezera", poznat i pod imenom Homo ergaster ("čovjek radnik") je zapravo usko vezan uz Homo habilisa. Neki istraživači smatraju da se radi o jednoj te istoj vrsti, drugi su skloniji njihovom odvajanju zbog jasno izraženih morfoloških razlika: Homo rudolfensis ima ljudskije lice, ali primitivniji mozak i niži rast (metar visine), dok "pravi" Homo habilis, viši (1,50 m), ima razvijeniji mozak, usprkos "majmunskijem" licu i zubima. Zbog ograničenog broja fosila, teško je odrediti. Rudolfensis ili habilis, unutrašnjost njihovih lubanja već nosi znakove moždane zone vezane uz govor, "Brocovu glavu", i prvi su redovito pravili alat. Na prethistorijskim nalazištima često se pronalazi takav alat pomiješan s kostima različitih životinjskih vrsta: antilopa, vodenih konja, slonova. Ta su bića vjerojatno bila prije strvinari nego vrijedni lovci i, osim kad se radilo o sitnim plijenovima, koristila su se alatom prvenstveno da bi isjekli lešine životinja umrlih prirodnom smrću ili onih koje su ostavile grabežljive životinje. Ali, s početkom govora i začecima industrije, napravili su prvi odlučni korak prema rođenju suvremenog čovjeka. (Hina) br 070752 MET nov 93 070752 MET nov 93