SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Summit Vijeća Europe, posvećen pravima etničkih manjina Naslov: Etničke manjine - izvori žestokih sukoba u Europi Ponaslov: Nekoliko europskih zemalja, među njima Njemačka, Austrija i Mađarska, iskoristit će summit u Beču za podnošenje zahtjeva za jačanjem pravnih instrumenata kojim raspolaže Vijeće, kako bi se osigurale bolje garancije za prava manjina Piše: Jean BURNER, AFP BEČ - Prava etničkih manjina, čimbenici tenzija, kriza, čak i građanskih ratova u Istočnoj Europi, predstavljaju središnju temu rasprava na summitu trideset i dvojice šefova država ili vlada Vijeća Europe, koje se sastaje u petak i subotu u Beču. Nepoznat tijekom 40 godina komunističke dominacije u Istočnoj Europi, problem manjina je prvenstveni uzrok sukoba na prostorima bivše Jugoslavije i nekih područja bivšeg SSSR-a, posebno u Gruziji. On predstavlja i izvor stalnih sukoba između Rumunjske i Slovačke, s jedne i Mađarske, s druge strane, s obzirom na politička i kulturna prava dva milijuna Mađara koji žive u rumunjskoj Transilvaniji i 600.000 Mađara u Slovačkoj. Status i prava 15 milijuna Roma, koji često žive na marginama društva, osobito u Istočnoj Europi, također je zabrinjavajuće, posebice sa stajališta poštivanja ljudskih prava. U Europi, Grčka i Turska poriču postojanje etničkih manjina u svojim zemljama, pripadnika slavenskih naroda u Grčkoj i Kurda u Turskoj. Nasuprot tome, status koji je 1991. godine talijanski parlament odobrio svojoj njemačkoj manjini u Južnom Tirolu, koja ukupno broji 300.000 osoba, garantira jednakost lingvističkih prava u administraciji i školama njemačkoj manjini i zadovoljava Austriju koja štiti južne Tirolce. Međunaslov: Dati bolje garancije za prava manjina Vijeće Europe prekinulo je odnose sa "Saveznom Republikom Jugoslavijom", posebno zbog njezina diskriminatorskog odnosa spram albanske manjine od 1,8 milijuna osoba na Kosovu i nepoštivanja prava mađarske manjine u Vojvodini. Kad je pristupila Vijeću Europe, Slovačka se obvezala da će garantirati kulturna prava svojoj mađarskoj manjini, zgranutoj restriktivnim odnosom vlade Vladimira Mečiara koja je dala ukloniti dvojezične natpise na ulazu u mađarska sela i nazvala Roma koji žive u njezinoj zemlji "asocijalnim osobama". Nekoliko europskih zemalja, među kojima Njemačka, Austrija i Mađarska, žele iskoristiti summit u Beču za podnošenje zahtjeva za jačanjem pravnih instrumenata kojima raspolaže Vijeće kako bi se osigurale bolje garancije prava manjina. Austrijski ministar vanjskih poslova Alois Mock zalaže se za usvajanje dodatnog protokola uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima, koji bi omogućio svakom pojedincu ili skupini da se izravno obrati Europskom sudu za ljudska prava ako procjeni da prijeti opasnost pravima njegove etničke manjine. "Proširenje prava manjina odlučan je faktor za političku stabilnost u Europi, posebno u srednjoj i Istočnoj Europi", smatra Mock. Druge zemlje, kao Francuska, Velika Britanija, Turska, Grčka i većina zemalja Istočne Europe, protivi se tom prijedlogu. One smatraju da definicija etničkih manjina, posebno razlikovanje prijašnjih i novih manjina, nije jasna, a naročito žele izbjeći svako uplitanje u svoja zakonodavstva. (Hina) br 081221 MET oct 93