POVLAČI SE IZ PROCEDURE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNOM INFORMIRANJU

O JAVNOM INFORMIRANJU ZAGREB, 4. studenoga (Hina) - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom informiranju povlači se iz procedure, a istodobno će početi izradba prijedloga zakona koji će cjelovito urediti pitanja slobode javnog informiranja po uzoru na zakone demokratskih europskih zemalja i na načelima utvrđenim aktima Vijeća Europe. To je zaključak današnje sjednice Koordinacije za unutarnju politiku hrvatske Vlade, kojom je predsjedao potpredsjednik Vlade Vladimir Šeks, a na kojoj su bili nazočni glavni i odgovorni urednici hrvatskih glasila. Potpredsjednik Šeks uvodno je istaknuo da u postojećem Zakonu o javnom informiranju nije riješeno pitanje naknade nematerijalne štete pravnim osobama (uključujući i državnim organima i njezinim tijelima), nego samo fizičkim osobama, izazvane objavljivanjem neistinitih ili uvredljivih tvrdnji u javnim medijima. Zbog toga je na prijedlog Državnog odvjetništva u travnju ove godine bio pokrenut postupak za donošenje izmjena i dopuna tog zakona. Ministarstvo prosvjete i kulture zatim je izradilo nacrt izmjena i dopuna zakona. To je u javnosti, prema riječima Šeksa, izazvalo i različite neutemeljene reakcije - od ocjene da je to "gušenje slobode medija" pa da se radi o "državnoj represiji" prema medijima i sl.- a kako je istodobno u postupku i prijedlog zakona o telekomunikacijama i pošti kojim se rješava pitanje slobode elektronskih medija, došlo se do spoznaje da je čitavu tu oblast potrebno regulirati na cjeloviti način, pa je prevagnulo mišljenje da treba ubrzati rad na cjelovitom zakonu o slobodi javnog informiranja. Uz takvo obrazloženje potpredsjednik Vlade Šeks predložio je da Ministarstvo prosvjete i kulture (kao predlagač) povuče Nacrt prijedloga zakona o dopuni zakona o javnom informiranju iz procedure. Izradom novog prijedloga zakona, koja je također povjerena Ministarstvu prosvjete i kulture bit će cjelovito, materijalnim i postupovnim odredbama, uređena čitava oblast javnog informiranja, pa i naknada nematerijalne štete. Potpredsjednik Vlade Šeks je pritom predložio da se novi zakon nazove zakonom o slobodi javnog informiranja, kakav je i naziv sličnog zakona u Francuskoj. U izradi prijedloga zakona, uz sve nadležne i zainteresirane u Hrvatskoj, a posebno predstavnike Hrvatskog novinarskog društva i sindikata novinara, bit će pozvani da sudjeluju i stručnjaci Vijeća Europe. Zakon će polaziti od načela Europske konvencije o pravima čovjeka (Vijeća Europe), koju je prihvatio i Hrvatski Sabor, kao i drugih međunarodnih dokumenata iz tog područja. Hrvatska želi dobiti zakon koji omogućuje potpuno slobodan protok informacija bez miješanja državne vlasti i bilo kakvih ograničenja, osim onih ograničenja predviđenih u točki 2 članka 10. te Konvencije(a odnose se na nužna ograničenja radi zaštite nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti, nepovredivosti sudstva, zabrane objavljivanja državnih tajnih i povjerljivih dokumenata), kazao je Vladimir Šeks. Za taj prijedlog izjasnili su se zatim u kraćoj raspravi i predstavnici Ministarstva prosvjete i kulture, Državnog odvjetništva i Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Zastupničkog doma hrvatskoga Sabora. Zaključeno je da treba omogućiti punu javnost rasprave o tom novom zakonskom projektu. Na sjednici Koordinacije za unutarnju politiku hrvatske Vlade također je zaključeno da bi Zastupnički dom svojim prijedlogom o imenovanju članova Vijeća za zaštitu slobode javnog informiranja trebao što prije potaknuti početak rada toga tijela, predviđenog postojećim Zakonom o javnom informiranju. (Hina) dd 041406 MET nov 93 041406 MET nov 93