PRIJEDLOG ZAKONA O ODVJETNIŠTVU

ZAGREB, 13. listopada (Hina) - Vlada Republike Hrvatske uputila je u prvo čitanje hrvatskom Saboru Prijedlog zakona o odvjetništvu. Predloženim zakonom uređuju se ustrojstvo i djelovanje odvjetništva kao neovisne i samostalne službe koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa. Ustrojstvo i djelovanje odvjetništva predloženim je zakonom razrađeno, među ostalim, kroz institute samostalnosti i neovisnosti odvjetništva, obvezatnosti udruživanja odvjetnika s teritorija RH u Hrvatsku odvjetničku komoru, savjesnosti i odgovornosti u obavljanju odvjetništva. Odvjetnici će moći pružati sve oblike pravne pomoći građanima i pravnim osobama, a odvjetništvo će morati obavljati stvarno i stalno. Zakonom se kao novo predlaže da profesori i docenti pravnih predmeta na hrvatskim sveučilištima smiju davati pravne savjete i mišljenja za nagradu. Odvjetnik je dužan, sukladno zakonu, čuvati kao odvjetničku tajnu sve što mu je stranka povjerila ili što je u zastupanju stranke na drugi način saznao, a tu su tajnu obvezne čuvati i druge osobe koje rade ili su radile u odvjetničkom uredu. U prijedlogu je uređen i odvjetnički imunitet, pa odvjetnik ne smije biti pozvan na kaznenu odgovornost za pravno mišljenje izraženo u pružanju pravne pomoći u postupku pred sudom ili drugim tijelima državne vlasti, a ne smije biti pritvoren zbog kaznenog djela počinjenog u pružanju pravne pomoći bez prethodnog odobrenja vijeća nadležnog suda sastavljenog od trojice sudaca. Pretragu odvjetnika i odvjetničkog ureda može iznimno odrediti samo nadležni sud ako su za to ispunjeni uvjeti u Zakonu o krivičnom postupku. Kada se pretraga odredi, sud će o tome obavijestiti odmah Komoru i odvjetnički zbor na čijem se području nalazi odvjetnički ured, a pretraga se ne može provesti bez nazočnosti ovlaštenog predstavnika Komore ili područnog zbora, osim ako se oni bez opravdanog razloga ne odazovu pravodobnom pozivu da prisustvuju pretrazi. Takva će se pretraga ograničiti na pregled samo onih isprava i samo onih predmeta koji su u izravnoj vezi s kaznenim djelom zbog kojeg se vodi postupak pri čemu ne smije biti povrijeđena tajnost isprava i predmeta na štetu stranaka. Pretrazi je dužan prisustvovati istražni sudac odnosno predsjednik vijeća raspravnog suda, koji će odlučiti koje će se isprave i predmeti pregledati. Dokazi pribavljeni u protivnosti s ovim odredbama ne mogu se upotrijebiti u postupku protiv odvjetnika i njegovih stranaka. Odvjetnici imaju ekskluzivitet u pružanju pravne pomoći za nagradu, te na naknadu troškova sukladno tarifi koju utvrđuje i donosi Komora. U imovinskopravnim stvarima, kao novo, odvjetnici mogu ugovoriti nagradu za rad i u razmjeru s uspjehom u postupku odnosno u pravnim radnjama koje će za stranku poduzeti, sukladno odvjetničkoj tarifi u kojoj će biti utvrđena gornja granica postotka nagrade. Uvodi se institut obveze Komore da osigura besplatno pružanje pravne pomoći žrtvama domovinskog rata i socijalno ugroženim osobama u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u vezi s njihovim položajem, kao i u drugim slučajevima predviđenim općim aktima Komore. Odvjetnik može imati samo jedan ured, a novo je da zajednički uredi i odvjetnička društva mogu imati više pisarnica, s tim da u svakoj pisarnici radi barem jedan odvjetnik. Novina je i da odvjetnici upisani u Imenik odvjetnika Komore mogu osnovati odvjetničko društvo kao trgovačko društvo-društvo osoba. Članom takvog društva može biti samo odvjetnik, a pravnu pomoć u društvu moći će pružati samo odvjetnici i odvjetnički pripravnici. Zakonom se predlaže da Komora osigurava svakog odvjetnika od odgovornosti za štetu koju bi oni mogli uzrokovati obavljanjem odvjetništva, a predloženim se zakonom uređuje i stjecanje i gubitak prava na obavljanje odvjetništva, uvjeti za stjecanje prava na upis u Imenik odvjetnika, kao i status odvjetničkih pripravnika u okviru čega se predlaže produljenje roka za gubitak svojstva pripravnika. Nužna je novina hrvatsko državljanstvo kao uvjet za stjecanje svojstva odvjetnika, a značajna je novina da će i strani odvjetnici moći zastupati u arbitražnim postupcima na području Republike Hrvatske. Predlaže se i uvođenje instituta mirovanja obavljanja odvjetničke djelatnosti u slučaju izbora ili imenovanja odvjetnika na javnu dužnost. Odvjetnik može zahtijevati da mu se prizna specijalnost u određenoj oblasti prava koje će biti utvrđene statutom komore, a zakonom će se omogućiti registracija specijaliziranih odvjetničkih društava. Predloženi zakon uređuje i disciplinsku odgovornost odvjetnika i odvjetničkih pripravnika, s time da se posebice predviđa i uvođenje nove disciplinske mjere trajnog gubitka prava na obavljanje odvjetništva odnosno trajno brisanje iz Imenika pripravnika, kao i mogućnost uvjetovanja izvršenja određenih disciplinskih mjera. (Hina) ds 131552 MET oct 93