IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 4. studenoga (Hina) SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 3. XI. 1993. Bijela kuća ne popušta u pogledu balkanskih ratnih zločina Paul Lewis izvješćuje da je Clintonova vlada "odbila dati amnestiju optuženima za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji i zatražit će sankcije za zemlje koje odbijaju predati optužene sudu za ratne zločine UN, rekao je viši dužnosnik vlade. Madeleine Albright, američka predstavnica u UN, rekla je da se 'ne zavarava u pogledu zapreka s kojima će se suočiti sud'. Bit će teško, rekla je, 'doći do dokaza, uključujući mjesta masovnih grobnica, osobito na područjima pod srpskim nadzorom', a 'često i nemoguće uhititi optužene'. (...) 'Clintonova vlada neće priznati - i vjerujemo da ni međunarodna zajednica neće priznati - bilo koji sporazum ili davanje imuniteta optuženima za ratne zločine', rekla je Madeleine Albright. 'Vlade će', nastavila je, 'morati predati sudu optužene koji su pod njihovim jurisdikcijom. Odbiju li, te će države biti podvrgnute sankcijama, a optuženi će postati međunarodni parije, zarobljeni unutar granica vlastite zemlje'. Dužnosnici američke vlade kažu da je njezino obećanje da će se suditi ratnim zločincima prvo u nizu koje viši dužnosnici, uključujući i državnog tajnika Warrena Christophera, namjeravaju sljedećih tjedana iznijeti u svojim govorima i novinskim člancima. Cilj tih jamstava je da uzvrate na rašireni skepticizam u pogledu izgleda da se optužene dovede pred novi sud i straha da bi amnestija ratnih zločinaca mogla postati dijelom cijene koju međunarodna zajednica mora platiti za opće jugoslavensko mirovno rješenje. Prijetnja sankcijama pruža mogućnost da bi Srbija i druge balkanske zemlje mogle trpjeti dugoročne blokade slične zabrani letova nametnutoj Libiji zbog odbijanja da preda dvojicu optuženih za podmetanje bombe u Pan Americanovu zrakoplovu prije pet godina. (...)", piše Lewis. NJEMAČKA RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW 3. XI. 1993. Iz tiska U povodu prijedloga hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana da se nastave mirovni razgovori o BiH, Freie Presse piše: "Valja vidjeti hoće li i kako će prijedlozi Franje Tuđmana privesti kraju krvave borbe. Hrvat se pobrinuo za to da svoje partnere probudi iz letargije, a i to je mnogo u ovim razgovorima koji su već nekoliko tjedana u zastoju. Pa ipak, Tuđmanova ponuda pobuđuje sumnju u to da se na kraju puta koji je on naznačio nalazi onaj putokaz na kojem piše mir. Toj viziji suprotstavljaju se bezbrojni scenariji napisani kako bi se dovršila neprijateljstva, a koje je sve raznio vjetar i odnio na bojišta. Zbog čega bi danas trebalo biti drugačije?" Usprkos mnogim apelima, u BiH nastavljaju se sukobi zaraćenih strana. Političko rješenje nije na vidiku. Neke izjave novoga bosanskoga premijera Harisa Silajdžića ne obećavaju smirivanje stanja, a i novim posredničkim inicijativama hrvatskoga predsjednika Tuđmana prijeti neuspjeh. Komentar Harrya Schleichera. "U raspaloj bivšoj Jugoslaviji treća ratna zima stoji pred vratima. Međutim, usprkos dramatičnim pozivima mnogih predstavnika UN da će zima odnijeti mnogo ljudskih života, politička želja za zaključenjem prekida vatre, a da o miru i ne govorimo, još nije na vidiku kod zaraćenih strana. Naprotiv, u Bosni se nastavljaju borbe sa svrhom da se zaokruže teritorijalne pretenzije, pri čemu se strateški interesi ne mogu razaznati. Tome treba dodati vojni sukob u Cazinskoj krajini pripadnika Armije BiH i postrojba mjesnoga vođe Fikreta Abdića, koji žele autonomiju enklave. Paralelno s tim, stvaranje nove vlade u Sarajevu pod vodstvom dosadašnjeg ministra vanjskih poslova Harisa Silajdžića svakako ne potiče na očekivanje novih pregovaračkih i posredničkih misija. Čak ako se i ne ide tako daleko kao što to čini Fikret Abdić, koji zahtijeva krivično gonjenje Silajdžića zbog samoubilačke vanjske politike za muslimanski narod, formula novoga premijera - da Sarajevo ne može završiti rat jer ga nije ni započelo - ne obećava ništa dobro. Slično je i na srpskoj strani. Prijevremeno raspuštanje srpskoga parlamenta i istodobno raspisivanje novih izbora ne sužava samo vanjskopolitički manevarski prostor Beograda. Prebacivanju prioriteta na unutarnju politiku pridonosi i predizborna borba koja se istodobno vodi u krajini, pod nadzorom Srba, a na koju polažu pravo Hrvati. Može se očekivati da će se prilikom nove predstojeće diobe vlasti i utjecaja, sve skupine zauzimati za bezkompromisnu čvrstinu u nacionalnom pitanju. Najnoviji razvoj pokazuje da se upravo u tom pitanju kod svih zaraćenih strana u bivšoj Jugoslaviji malo što pokrenulo u pravcu kompromisnih rješenja. Nova mirovna inicijativa s kojom je hrvatski predsjednik Tuđman sinoć izišao pred javnost trebala bi - s obzirom na pozadinu - prije poslužiti poboljšanju u zadnje vrijeme prilično poljuljanog ugleda Hrvatske u svijetu nego pragmatičnoj posredničkoj politici. Njegova prvotno vrlo neprecizna ponuda o autonomiji krajiškim Srbima pod uvjetom da oni priznaju teritorijalni integritet i suverenost Hrvatske već godinama nepremostiva je zapreka svakom rješavanju sukoba mirnim putem. Tuđmanovi prijedlozi u svezi s pronalaženjem mirnoga rješenja u BiH ne donose nikakav novi pristup pregovorima, nego samo ono što je bio mirovni plan koji je odbilo muslimansko vodstvo. Ostaje tužan dojam da novi posrednički pristup zasad nije na vidiku". AUSTRIJA DER STANDARD 3. XI. 1993. Tuđman pokreće mirovnu inicijativu "Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman predstavio je novi plan rješenja sukoba u bivšoj Jugoslaviji. U govoru naslovljenom šefovima diplomatskih misija u Zagrebu, Tuđman je zatražio nastavak rada ženevske mirovne konferencije koja bi osim UN i EZ trebala uključiti i predstavnike Francuske, Njemačke, Rusije, SAD, Turske i Velike Britanije. U okviru rješenja sukoba u Hrvatskoj Tuđman je obećao da će krajiškim Srbima jamčiti punu autonomiju pod nadzorom međunarodne zajednice. U dijelu govora posvećenom Bosni i Hercegovini, Tuđman je zatražio provedbu posljednjega ženevskoga mirovnog plana koji predviđa stvaranje 'Saveza republika Bosne i Hercegovine'. 'Pod prijetnjom sankcija' sve tri sukobljene strane trebale bi u roku 14 dana nakon početka nove konferencije dogovoriti i uspostaviti primirje, potpisati nacrt ustava 'Saveza republika', zajamčiti nesmetan rad dobrotvornih organizacija, razmijeniti ratne zarobljenike i raspustiti sve logore. Po Tuđmanovu mišljenju, potencijalne nesuglasice o pitanju granica triju bosanskih republika trebale bi biti razriješene na međunarodnom sudu, a provedbu dogovora trebao bi nadzirati NATO a ne UN. Osim toga Tuđman predlaže da nove države na području bivše Jugoslavije priznaju jedna drugu u okviru prijeratnih granica te da u roku tri mjeseca sklope ugovor o pravima i obvezama koji proizlaze iz sukcesije. U prvim reakcijama promatrači u Zagrebu ocijenili su da je Tuđmanov plan možda utemeljen na sporazumu Beograda i Zagreba. Iako je postavljen zahtjev za produženjem sankcija, plan u prvom redu predviđa proširenje područja pod hrvatskom i srpskom kontrolom u Bosni. KLEINE ZEITUNG 4. XI. 1993. Hrvati u potrazi za separatnim rješenjem "'Tajni razgovori' hrvatske vlade i Srba iz krajine - riječ je o predstavnicima srpskih dobrovoljačkih jedinica u okupiranim područjima Hrvatske - nisu, doduše, rezultirali sporazumom, ali činjenica da je sastanak održan pokazuje u kojem smjeru razvoj događaja kreće: Hrvatska želi sa Srbima utvrditi globalno rješenje i izbjeći novi rat. U pripremi je navodno i izravan razgovor predsjednika Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana. Razgovori su održani u hotelu 'Beitostolen' u Norveškoj, posrednik je bio norveški diplomat Knut Vollebaek, član stožera posrednika UN Thorwalda Stoltenberga. Javnost je za razgovore u Norveškoj doznala iz priopćenja krajiških Srba koji su predbacili hrvatskom predsjedniku Tuđmanu da je svom izaslanstvu tijekom pregovora odredio novu platformu. Hrvatska je Srbima ponudila ograničenu autonomiju, zatraživši od njih da zauzvrat prekinu sve neprijateljske akcije. Hrvatska strana pritom naglašava da navedeno područje mora ostati pod punim suverenitetom Hrvatske. No, Srbi žele zadržati svoju samoproglašenu 'srpsku republiku krajinu'", javlja list. BRITANSKI RADIO - BBC 3. XI. 1993. Pregled tiska Svi britanski listovi pišu o tzv. tajnim razgovorima u Norveškoj predstavnika hrvatskih vlasti i krajinskih Srba. Laura Silber piše u Financial Timesu kako hrvatsko izaslanstvo vodi šef sigurnosti Hrvoje Šarinić, a srpsko predsjednik tzv. krajine Goran Hadžić. Promatrači su odmah počeli uspoređivati te pregovore s tajnim palestinsko-izraelskim razgovorima u Norveškoj koji su urodili sklapanjem sporazuma. O samim razgovorima malo se zna, ali ih neki već proglašavaju propalima, poput Iana Traynora u The Guardianu. On među ostalim navodi beogradske izvore koji tvrde da je predsjednik Tuđman srušio izglede za uspjeh sastanka. O istoj temi piše i The Times koji prenosi izjavu krajinskih Srba koju je objavio beogradski Tanjug. Tvrdi se da su pregovori dobro tekli dok gospodin Tuđman nije poslao upute svome izaslanstvu, inzistirajući na tome da krajina mora ostati dio hrvatske države. U istom listu Michael Evans i James Bone pišu o novoj mirovnoj inicijativi predsjednika Tuđmana kojom se pobunjenim Srbima nudi autonomija te traži obnova ženevskih razgovora o Bosni. On je predložio da na njima sudjeluju predstavnici Britanije, SAD, Francuske, Rusije, Njemačke i Turske. Predsjednik Tuđman obećao je da bi u zamjenu za mir lokalni Srbi mogli imati policijska zapovjedništva u Glini i Kninu. Srpska područja dobila bi istaknuto mjesto u programima razvoja Hrvatske, a zaštita ljudskih prava bila bi pod međunarodnim nadzorom. On je rekao kako je spreman u roku od petnaest dana nakon prekida neprijateljstava sklopiti sporazum s mjesnim srpskim vlastima. The Times objavio je članak svoga dopisnika iz Vareša, koji piše da su mnogi Muslimani iz toga grada potražili zaštitu švedskih vojnika iz sastava UN pred napadima pripadnika HVO-a. Sinoć je njih dvjesta provelu treću noć zaredom na otvorenom, oko švedskih oklopnih transportera, a ostali su u svojim kućama prepušteni milosti hrvatskih ekstremista. Radikalni hrvatski nacionalisti uspostavili su nadzor nad Varešom prije dva tjedna, zatvorili su mnoge umjerenije gradske čelnike i doveli ekstremne hrvatske postrojbe iz Kiseljaka preko srpskih položaja na istoku. Po riječima mjesnoga vojnika 'ti su ljudi dovedeni ovamo da obave prljavi posao koji mi nismo htjeli obaviti'. Novinar navodi svjedočanstvo dviju žena, od kojih jedna kaže kako su joj maskirani vojnici ubili dva sina, a druga je ispričala kako ju je u vlastitoj kući pred starim i nemoćnim ocem silovao vojnik HVO-a. Autor piše kako su švedski vojnici dosad evakuirali više od stotinu Muslimana do položaja bosanske vojske. Visoki ured UN za izbjeglice dosad nije tim ljudima pružao izravnu pomoć. Nakon dvoumljenja znači li to sudjelovanje u etničkom čišćenju, Ured sada traži dopuštenje HVO-a, bosanske vojske i sjedišta UN prije nego što krene u akciju. Čini se da službenici UN čak kritiziraju švedske vojnike jer da oni djeluju izvan mandata UN i postavljaju opasan presedan. Christopher Bellamy piše u The Independentu o pokušajima britanskih vojnika u Bosni da sagrade most na ušću rijeke Bijele u Neretvu kod Mostara kako bi se osposobila mostarska cesta prema Sarajevu. Autor opisuje zamršene pokušaje da se u tom području uspostavi prekid vatre hrvatskih i muslimanskih postrojba pa kaže kako je otvaranje mostarske ceste i dalje jedan od glavnih zadataka zapovjednika UNPROFOR-a u Bosni generala Briquemonta. Ako se cesta osposobi, mogle bi je zatvoriti borbe bosanske vojske i HVO-a što se često događa na drugoj cesti prema sjeverozapadu, onoj kroz Lipu, Prozor i Gornji Vakuf. The Independent piše da je u pomirljivom gestu prema Srbiji gospodin Tuđman izjavio da će Hrvatska poduprijeti ukidanje međunarodnih sankcija protiv krnje Jugoslavije čim se postigne dogovor o krajini, no - kako ističe list - može se očekivati da će tvrdokorni vođe Srba u krajini odbaciti dogovor Zagreba i Beograda kojim bi se priznao hrvatski suverenitet nad tim područjem bez obzira na stupanj autonomije koji bi Zagreb ponudio. VELIKA BRITANIJA THE GUARDIAN 3. XI. 1993. Tajni razgovori o Hrvatskoj počinju propadati "Međunarodno posredovanje u bivšoj Jugoslaviji jučer je premješteno u Norvešku, gdje je Oslo bilo domaćin tajnim, ali očito uzaludnim razgovorima hrvatskih dužnosnika i vođa srpskih pobunjenika iz Hrvatske kako bi se pokušao riješiti njihov dvogodišnji tinjajući sukob. Hrvatski vođe i vođe srpskih pobunjenika otputovali su u ponedjeljak potajno u Norvešku na razgovore koji su danas trebali završiti. No, sinoć su izvješća iz Beograda optužila hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana za uništavanje svih izgleda za napredak na sastanku", piše Ian Traynor. "G. Tuđman je Thorvaldu Stoltenbergu... iznio novu 'mirovnu inicijativu' u hrvatskim i bosanskim sukobima. Inicijativom se nudi hrvatsko-srpsko primirje u roku od dva tjedna i 'lokalna i kulturna autonomija' za pobunjeničku srpsku manjinu koja nadzire četvrtinu Hrvatske, koja je proglasila vlastitu minidržavu i odbija živjeti u okviru hrvatskoga suvereniteta. Međutim, prijedlog ponovno iznosi već iznijete prijedloge, a srpski pobunjenički vođe očito su osjetili da je publicitet koji je pratio inicijativu usmjeren na uništenje izgleda za tajne razgovore. Činjenica da se g. Stoltenberg s predsjednikom Tuđmanom susreo poslije sastanka sa srbijanskim predsjednikom Miloševićem prošlog vikenda, izazvala je spekulacije da bi se dvojica najmoćnijih ljudi u bivšoj Jugoslaviji mogli sastati ako se na razgovorima u Oslu postigne napredak. No to je pobio predstavnik međunarodnih posrednika lorda Owena i Thorvalda Stoltenberga. Visoki dužnosnici UN, uključujući glavnoga tajnika Boutrosa Ghalia, podupiru sazivanje nove međunarodne konferencije na crti londonskoga sastanka u kolovozu 1992. Međutim, posrednici nisu baš oduševljeni, a za to je od upletenih strana živo zainteresirana jedino bosanska vlada. Dok se mirovni proces održava na površini, srpski, hrvatski i muslimanski vođe čini se da su odlučili odugovlačiti, nadajući se boljem uspjehu. To osuđuje ponajprije bosansko pučanstvo, ali i sankcijama pogođenu Srbiju i gospodarski oslabljenu Hrvatsku na zimu bijede i oskudice. Sve su tri strane uronile u unutarnje političke sukobe. G. Milošević je sazvao iznenadne izbore sljedećeg mjeseca. Njegovi srpski namjesnici u Hrvatskoj u zategnutim su odnosima sa suparničkim srpskim pobunjenicima. G. Tuđman je upravo reorganizirao vladu i vrh vladajuće stranke. Bosanski predsjednik Alija Izetbegović upravo je zaprisegnuo svog mladog saveznika Harisa Silajdžića na dužnost premijera. Sastavio je novi 'ratni kabinet' koji je učvrstio vlast, otpuštajući trojicu moćnih vojnih zapovjednika, uključujući generala Sefera Halilovića... Druga dvojica zapovjednika bili su zaduženi za operacije u Mostaru gdje se Muslimani bore protiv Hrvata, Bihaću gdje se Sarajevo suočava s muslimanskom secesionističkom pobunom. Ta smjenjivanja ilustriraju činjenicu da najveći izazov za sarajevsku vladu pod muslimanskim vodstvom ne dolazi od Srba nego od pripadnika njihove vjere u Bihaću i od Hrvata u srednjoj i jugozapadnoj Bosni i Hercegovini!", zaključuje Ian Traynor. VELIKA BRITANIJA THE TIMES 3. XI. 1993. Tajni razgovori o krajini nisu uspjeli "Dužnosnici iz Hrvatske i krajine, enklave koju drže Srbi, ovog tjedna vode tajne razgovore u Norveškoj. Pregovori o prekidu vatre u spornoj enklavi počeli su u ponedjeljak, ali su prekinuti jučer bez postignutog sporazuma. Srbi iz enklave optužili su hrvatskog predsjednika Tuđmana da je potkopao razgovore, izvješćuje jugoslavenska novinska agencija Tanjug. Agencija je navela izjavu krajinskih Srba koji kažu da su pregovori dobro tekli dok g. Tuđman nije poslao upute svom izaslanstvu, ustrajući na tome da krajina mora ostati dijelom hrvatske države. To je sastanak dovelo u pat poziciju. 'Bilo je velikih izgleda da se potpiše sporazum o prekidu vatre i svršetku sukoba te o gospodarskoj suradnji', kaže se u izjavi ministarstva vanjskih poslova samozvane republike krajine, koju je citirao Tanjug. 'Međutim, hrvatska je strana jučer dobila hitnu uputu predsjednika Tuđmana koja je prisilila hrvatsko izaslanstvo na potpuno drukčiju pregovaračku platformu'. Hrvatski su predstavnici zatražili da krajina ostane dio Hrvatske i dobili su upute koje se odnose na ceste i gospodarske izvore u krajini kao na dio hrvatskoga prometnog i gospodarskog sustava, kaže se u izjavi. Ured predsjednika Tuđmana odbio je komentirati, ali je on prije pobunjenim Srbima ponudio autonomiju u Hrvatskoj. Njegovu je izjavu prenijela hrvatska novinska agencija: 'Hrvatska je vlada spremna u roku od petnaest dana zaključiti sporazum s lokalnim srpskim vlastima, o prekidu sukoba, dajući jamstvo za lokalnu i kulturnu autonomiju'. G. Tuđman je obećao da će srpska autonomija u krajini uključivati formiranje lokalne policijske uprave u Glini i Kninu. Osim toga, zatražio je obnovu ženevskih mirovnih razgovora o Bosni", piše Michael Evans. (Hina) rb 040527 MET nov 93 040527 MET nov 93