RAZGOVOR PREDSJEDNIKA RH DR. FRANJE TUĐMANA S GLAVNIM UREDNICIMA (NAPOMENA UREDNIŠTVIMA - EMBARGO DO 20.30 SATI)

(NAPOMENA UREDNIŠTVIMA - EMBARGO DO 20.30 SATI) ZAGREB, 2. studenoga (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman razgovarao je s glavnim i odgovornim urednicima hrvatskih medija o mirovnoj inicijativi koju je danas predstavio javnosti. Jednosatni razgovor emitirala je večeras, u posebnoj emisiji nakon Dnevnika Hrvatke televizija. Zamoljen, na početku razgovora, da kaže što očekuje od mirovne inicijative na međunarodnom planu, te kakve reakcije očekuje iz Beograda i Knina, posebice s obzirom na najavljene izbore i u Srbiji i u UNPA zonama, hrvatski predsjednik Tuđman je odgovorio da misli da će inicijativa izazvati različite komentare. On je kazao da računa da i u Beogradu i povezano s Beogradom u Kninu ima ljudi koji su došli do spoznaje da nastavak sadašnje politike ne vodi ničemu upravo za dosadašnje nositelje te imperijalne srpske politike o stvaranju velike Srbije; da su dovedeni ne samo u međunarodnu izolaciju koja poprima posvemašnje razmjere nego i u gospodarski katastrofalnu situaciju, te da će zbog toga biti prisiljeni na normalizaciju odnosa s Hrvatskom. "Bit će i onih koji će se suprostavljati tome, koji će biti za nastavak rata. No, mislim da će ipak takvi ostati u manjini. Uvjeren sam da će inicijativa na ovim najširim osnovama s hrvatske strane jamčenja građanskih i etničkih prava Srba u Hrvatskoj naići na pozitivan odgovor", rekao je dr. Tuđman. Zamoljen da usporedi svoju inicijativu s onim što se nudi idejom o tzv. "globalnom rješenju", predsjednik Tuđman je pojasnio da inicijativa za globalno rješenje u sebi sadrži rješavanje svih problema na tlu bivše Jugoslavije na podjednakim načelima. "Prema tome, osobito se to odnosi na prava nacionalnih manjina, da se ne mogu zahtijevati veća prava za Srbe u Hrvatskoj nego li što je Srbija spremna dati ili Albancima ili Mađarima, pri čemu ne treba zaboraviti i brojno hrvatsko pučanstvo u Vojvodini i u Srbiji", kazao je dr. Tuđman. I u nakani da se održi konferencija o globalnom rješenju, drži dr. Tuđman, mogu se vidjeti neka pozitivna htijenja. "No, ipak je bitno to da bi pripremanje takve konferencije, kao što su kazali, trajalo šest mjeseci pa čak i više, da to onda produžava agoniju u Bosni i Hercegovini, produbljuje krizu", rekao je predsjednik Tuđman, dodajući da to onda stvara neke mogućnosti da neke sile i neke tendencije u tome ostvare neke svoje posebne ciljeve. Hrvatska mirovna inicijativa, napomenuo je pritom dr. Tuđman, sadrži bitne momente ideje o globalnim rješenjima. "Ona je neki spoj nastavka ženevske konferencije, rješavanja konkretnih problema, ali i onih problema koji su od općeg interesa", kazao je. Predsjednik Tuđman drži da je jedan od glavnih prijedloga koji bi mogao dobiti potporu u međunarodnim okvirima, prijedlog da se na obnovljenoj konferencije potpiše zajednička deklaracija o međusobnom priznavanju. "To je jedno od bitnih pitanja koje u pojedinačnim, bilateralnim razgovorima nailazi na različita suprostavljanja zbog toga što se netko na primjer ne može odreći potpore krajinama. Ali s jednom općom svečanom deklaracijom o tome može se postići napredak onda i za rješavanje drugih pitanja", rekao je dr. Tuđman. Ističući da isto tako, nitko ne zna što je i dokle se došlo s rješavanjem problema sukcesije, predsjednik Tuđman je kazao kako i pozivanje da se i taj problem, od osobite važnosti za Hrvatsku, ali i za druge, riješi također može biti prilog ubrzavanju rješavanja svih, ali i najkonkretnijih pitanja. "Čini mi se da s ovakvom općom inicijativom dajemo, s hrvatske strane, zaista do krajnje mogućnosti koncesije za, u skladu s međunarodnim htijenjima, mirno rješenje problema Srba u Hrvatskoj", ocijenio je dr. Tuđman. Zamoljen da pojasni ideju o međusobnom priznavanju, posebice s obzirom na nedavnu izjavu predsjednika SNS-a Milana Đukića koji je ustvrdio da bi se problemi na ovim prostorima rješili ako bi Hrvatska prva priznala SR Jugoslaviju, predsjednik Tuđman je istaknuo da je Hrvatska spremna priznati Saveznu Republiku Jugoslaviju ako ona prizna Hrvatsku. "To je prijedlog", dodao je, "koji se tiče ne samo Hrvatske i Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore nego li i svih drugih država. I zbog toga nam se i čini da bi to bilo prihvatljivo gotovo za sve sudionike konferencije, odnosno za sve države nastale na tlu bivše Jugoslavije". Podsjetivši da Hrvatska nije činila nikakvu agresiju, nego je to učinila Srbija koja još i danas na svoj način sudjeluje u okupaciji hrvatskih područja time što Beograd opskrbljuje pobunjene Srbe u UNPA ne samo novcem nego i naoružanjem, specijalnim vojnim postrojbama pa i ministrima obrane, predsjednik Tuđman je, cijeneći nastojanja i mnoga mišljenja Milana Đukića, napomenuo da ne zna zašto Đukić problem priznanja postavlja jednostrano. "Prema tome, problem je prije svega u tome da odgovorni u Beogradu odustanu od dalje agresije protiv suverene i samostalne Republike Hrvatske. I zbog toga nije pitanje da Hrvatska prizna Srbiju, Jugoslaviju, nego je problem u tome da oni priznaju Hrvatsku u sadašnjim granicama, što se može postići u okviru jedne svečane deklaracije o uzajamnom priznanju svih država, a što sadrži hrvatski prijedlog. To nije od važnosti samo za Hrvatsku nego je isto tako problem i BiH te Makedonije", kazao je dr. Tuđman. Na upit može li se pojam 'srpska etnička zajednica', kako stoji u inicijativi, naspram pojma 'srpska nacionalna manjina', smatrati korakom dobre volje, predsjednik Tuđman je odgovorio potvrdno te istaknuo da "njih smeta naziv nacionalna manjina, oni su naučeni da Srbi ne budu nacionalna manjina". "Prema tome, s naše strane mi ne želimo da neki formalni razlozi budu zapreka u uspostavi potpuno narušenog povjerenja, između većinskog hrvatskog naroda i srpske etničke zajednice u Hrvatskoj. Time pokazujemo dobru volju da smo spremni u interesu Hrvatske, ali i u interesu mira u ovom dijelu Europe pa i svijeta učiniti sve sa svoje strane da bismo omogućili rješenje srpskog pitanja u Hrvatskoj", kazao je hrvatski Predsjednik. Odgovarajući na pitanje kakve su realne šanse da druga strana na inicijativu odgovori razumno i pozitivno te kakva u tom kontekstu može i mora biti uloga međunarodne zajednice, predsjednik Tuđman izrazio je optimizam. "Optimist sam jer mislim da među odgovornima koji su doveli do takve situacije mora biti razboritih koji shvaćaju da održavanje sadašnjeg stanja vodi u još veću katastrofu, kako pučanstva u UNPA zonama tako i same Srbije koja je stajala iza njih. Vjerujem da će među srpskim pučanstvom u svim područjima od Knina do Baranje i Vukovara biti onih koji će prihvatiti ruku pomirnicu, u interesu ne samo srpskog pučanstva u tim područjima, već i u interesu Srbije, jer je ona kao država i srpski narod u cjelini izložena međunarodnim sankcijama i dovedena u nimalo zavidnu, upravo katastrofalnu gospodarsku situaciju", rekao je dr. Tuđman. Istaknuo je da u tom smislu međunarodna zajednica igra pozitivnu ulogu. Predsjednik Republike Hrvatske napomenuo je pritom da se u hrvatskoj javnosti s pravom govori i upućuje dosta zamjerki na račun UNPROFOR-a, no i da se kod toga zaboravlja da je taj i takav UNPROFOR odigrao pozitivnu ulogu na početku, nakon sklapanja sporazuma o angažiranju mirovnih snaga, u smislu odlaska jugoslavenske armije. No "snage UNPROFOR-a ovlaštene su (sadašnjim mandatom) da održavaju mir, a ne da ga uspostavljaju oružanom silom. Od različitog sastava, bilo je i različitih odnosa prema hrvatskom i sprskom pučanstvu. No, međunarodna zajednica je zainteresirana za uspostavu mira i ipak je dokazala da stoji na načelima Povelje UN, te da je zainteresirana da se međunarodni odnosi grade na osnovama koje će stvarati pretpostavke za stabilnost međunarodnog poretka", kazao je predsjednik Tuđman. Pritom je podsjetio da se takvo stajalište međunarodne zajednice najjasnije vidi u Rezoluciji 871. Vijeća sigurnosti gdje se ponovno potvrđuje teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske i u okviru Hrvatske traži rješenje srpskog pitanja. Bez obzira što je kriza s UNPA zonama u Hrvatskoj te kriza koja traje s BiH posljedica i nejedinstvenog stajališta europskih zemalja i Rusije i s treće strane SAD-a, istaknuo je dr. Tuđman, ipak u međunarodnoj zajednici u načelu prevladava nastojanje za uspostavu mira na osnovu priznanja postojećih granica i nedopuštanja da se nacionalnim manjinama u bilo kojoj zemlji da pravo samoodređenja. "Jer", dodao je Predsjednik, "ako bi se to dopustilo, onda međunarodnog poretka i ne bi bilo nego bi nastao opći kaos." Zamoljen da u kontekstu globalnog rješenja komentira, kako je rečeno, "nedavnu u tisku objavljenu izjavu lorda Owena da će BiH biti razbijena na dvije do tri države i da je za to najodgovornija Hrvatska, a da mu se čini da je Srbija za očuvanje bosanske države", predsjednik Tuđman je kazao da mu ta izjava lorda Owena nije poznata. "To bi me začudilo, vjerojatno je tu nešto ispušteno iz konteksta, jer je lord Owen sasvim sigurno dovoljno upoznat da za ideju da se Unija Bosna i Hercegovina ne održi nije kriva i najmanje ju je poticala Republika Hrvatska. Hrvatska je bila i ostaje i u ovom prijedlogu za održanje Unije BiH", rekao je hrvatski Predsjednik podsjećajući da je osobno s Alijom Izetbegovićem i s njegovim izaslanstvom potpisao sporazum i dogovor o suradnji između bosansko-muslimanske i hrvatske republike u okviru Unije BiH. Također je kazao da je taj sporazum objavljen i da je s njime upoznat i lord Owen. "Ali je vjerojatno upoznat lord Owen, kao i čitava javnost, da je Izetbegović sa mnom potpisao sporazum o takvoj suradnji muslimanske i hrvatske republike u okviru Unije BiH, a da je dva dana poslije toga potpisao sporazum sa Srbima gdje je praktično objavio da je za razdvajanje, odnosno za to da se BiH podijeli i da se na muslimansku i bosansku republiku prenesu sva prava sadašnje BiH glede članstva u Ujedinjenim narodima i drugdje", istaknuo je dr. Tuđman napominjući da glede toga ne zna na temelju čega bi lord Owen "mogao ustvrditi da je Hrvatska ta koja snosi odgovornost ako bi BiH nestala". U okviru ženevskog nacrta za rješenje krize u BiH, dodao je, došlo se do zaključka da se ta država može održati samo kao unija republika, a da se problemi daljnjeg opstanka ili razdvajanja rješavaju na demokratski način, međusobnim sporazumom ili referendumom. "To sve skupa je rezultat čitave krize bivše Jugoslavije i BiH i sasvim je jasno i za površne promatrače da se BiH može održati zaista na konfederalnim osnovama kao unija", kazao je dr. Tuđman, podsjećajući da se do tog zaključka došlo već početkom prošle godine idejom o kantonalnom uređenju, što je kasnije rezultiralo i prijedlogom o uniji republika. Predsjednik Tuđman istaknuo je da stanovite osnove imaju glasine po kojima je međunarodna zajednica, odnosno bitni čimbenici svjetske politike, praktički otpisali ženevski sporazum o uniji triju republika u BiH. "Naime, poslije svega što se zbiva i nakon načelnog ženevskog sporazuma o uniji do toga nije došlo. Čini se da u međunarodnim ozbiljnim krugovima prevladava mišljenje da je BiH teško održati. Zbog toga ima takvih prijedloga da bi se moglo dopustiti Srbima da se priključe Srbiji s tim da ipak nije točan podatak da Srbi drže u rukama 60 do 70 posto teritorija BiH. Srbi su u tim razgovorima pristali da odstupe znatan dio i, prema tome, radi se sada kao što je Stoltenberg ovih dana izjavio o spornih 2 do 3 posto teritorija koji bi Srbi trebali još ustupiti Muslimanima da bi oni prihvatili taj sporazum", rekao je dr. Tuđman. Dodao je da se ipak ne radi čak o tom teritorijalnom razgraničenju koliko o orijentaciji jednog dijela muslimanskog vodstva na rat, s računicom da bi u ratu nešto postigli, "čini mi se ne toliko u teritorijalnom smislu, koliko u svojoj prvotnoj tezi da održe Bosnu kao tobože građansku državu". "Znači ima i takvih razmišljanja, kada su već Srbi toliko postigli u ratu i pod svaku cijenu se žele odvojiti, da u okviru Unije ostanu samo Hrvati i Muslimani", kazao je dr. Tuđman ističući da bi takvo rješenje bilo neprihvatljivo i za hrvatski narod u BiH i za Hrvatsku. "Zato što bi onda hrvatski narod u takvoj uniji ostao izložen majorizaciji, brojnoj većini muslimanskog pučanstva. Predsjednik Tuđman podsjetio je pritom da je još po popisu iz 1948. udjel hrvatskog pučanstva u BiH iznosio 24 posto, ali se zahvaljujući najprije srpskoj, a potom muslimanskoj hegemoniji, taj udjel neprekidno smanjivao i danas spao na oko 17 posto. "Ako bi hrvatski narod ostao u jednoj uniji, samo s Muslimanima, daleko nadmoćnijim i s obzirom na tendencije muslimanskog vodstva da stvori na svoj način islamsku državu i onda kada pričaju o građanskoj državi, bio bi ugrožen daljnji opstanak hrvatskog naroda u BiH. Samim time bila bi dovedena u pitanje i državna strateška sigurnost hrvatske države", kazao je dr. Tuđman. Dodao je da Hrvatska, u duhu sporazuma i dogovora s Alijom Izetbegovićem, predlaže što tješnju suradnju bosansko-muslimanske republike i hrvatske republike u okviru Unije. "Ako se dopusti to, odnosno provede što je Izetbegović potpisao sa Srbima, da se srpska republika priključuje Srbiji, onda je logično da se hrvatska republika priključi Hrvatskoj. Ali i u tom slučaju mi smo za to da se sa bosansko-muslimanskom republikom učvrste, postignu najčvršći prijateljski odnosi, ugovorni odnosi o prijateljstvu i ne samo zajedničkoj suradnji nego i zajedničkoj obrani", rekao je Predsjednik Republike dodavši da bi to bilo u interesu hrvatskog naroda, s obzirom da će jedan dio hrvatskog pučanstva ostati i u toj bosansko-muslimanskoj republici. "Mislim da bi takva politika bila u interesu i Hrvatske i zapada, u interesu stvaranja što normalnijih odnosa na toj razlučnici civilizacija", kazao je dr. Tuđman. Upitan da li ne mali broj onih koji bi trebali biti suđeni za ratne zločine mogu biti prepreka mirovnoj inicijativi i povratku prognanika, predsjednik Tuđman je rekao da je povratak prognanika i izbjeglica jedno od najbitnijih pitanja koje treba početi rješavati. To pitanje ima ne samo humanitarni već i politički smisao, kazao je dr. Tuđman napominjući da bi njegovo rješavanje moglo usložiti i zamrsiti pitanje ratnih zločina. "Držim da je dobro što je međunarodna zajednica postavila problem kažnjavanja ratnih zločina na tlu bivše Jugoslavije, na što smo pristali i u tome ćemo konstruktivno sudjelovati", istakao je dr. Tuđman. Dodao je kako je prvotno pitanje rješavanje problema povratka prognanika i izbjeglica, te da treba imati na umu da nije riječ samo o Hrvatima. "Mi smo u Hrvatskoj najviše pogođeni. To su prognanici iz hrvatskog područja s kojeg je otišao i jedan dio srpskog pučanstva, a taj problem je do krajnosti povezan i s izbjeglicama iz BiH. Zauzimam se za to da iz političkih i humanih razloga omogućimo povratak i da taj problem odgovornosti onih koji su počinili ratne zločine stavimo u drugi plan. Jer, ako bismo sada pošli istraživati tko je sve ratni zločinac onda bismo na svoj način probleme i zaoštravali, umjesto da najprije rješimo sva aktualna i goruća životna pitanja. Sudjelovanje u tom ratu je nastalo iz određenih okolnosti i trebat će pozvati na sud za ratne zločine, zaista samo one koji su okrvavili ruke na nedužnom pučanstvu", kazao je predsjednik Tuđman. Nadalje je istaknuo da taj problem valja svesti na najnužniju mjeru iz političkih i humanih razloga da se s njegovim zaoštravanjem ne bi spriječio mirovni proces, odnosno produžio rat pa prema tome i ratni zločini. No, pritom, naglasio je Predsjednik, treba ostati kod toga da oni koji su stvarno činili ratne zločine budu privedeni odgovornosti. Na upit kako s mrtve točke pomaknuti problem UNPA zona, dr. Tuđman je odgovorio da bi najbolji znak za početak bilo potpisivanje sporazuma o prekidu vatre, o obustavi svih neprijateljstava, što na svoj način podrazumjeva razoružanje srpskih paravojnih formacija i obvezu Hrvatske da ona neće poduzimati vojne operacije protiv UNPA zona. "Jer, moramo isto tako priznati, ako je hrvatski narod, hrvatska vlast s pravom ogorčena na stalno, ne samo uznemiravanje nego i razaranje hrvatskih područja, da s jedne strane obmanom srpskog pučanstva u tim krajevima, a s druge strane rezultatima naših vojnih operacija, jedan dio tog srpskog pučanstva živi pod dojmom da Hrvatska ništa drugo ne želi nego li vojno rješiti srpski problem, zapravo isto tako izvršiti etničko čišćenje, što nije točno", kazao je predsjednik Tuđman. Predsjednik Tuđman je dodao da s prijedlogom o potpisivanju sporazuma i prekidu svih neprijateljstava Hrvatska želi stvarno pružiti dokaze da je za političko rješenje i predlaže postupno stvaranje povjerenja za normalizaciju sveukupnog odnosa. Prvi koraci za to bili bi otvaranje prometnica, istaknuo je predsjednik Tuđman izražavajući uvjerenje da će u posjet Brodskoj županiji već vjerojatno ovaj mjesec doći kroz Okučane. "Jer, ako toga ne bi bilo, onda ne bi bilo ni rješavanja. Znači, otvaranja prometnica Zagreb-Okučani, Brod-Županja, Zagreb-Split kroz Knin, te omogućavanja srpskom pučanstvu koje ondje živi dijelom i pod terorom tih srpskih ekstremista da žive normalno kao u ostalim hrvatskim područjima", kazao je predsjednik Tuđman izrazivši nadu da će se događaji početi odvijati uskoro. Sve drugo, drži predsjednik Tuđman, bilo bi u suprotnosti sa zahtjevima vremena, interesima ne samo Hrvatske, nego i tog srpskog pučanstva u Hrvatskoj, s interesima Srbije i mira u ovom dijelu svijeta. Predsjednik Tuđman je napomenuo da ti ljudi žive zaista pod jednom potpuno iskrivljenom slikom da im s hrvatske strane prijeti istrebljenje, da ne mogu očekivati nešto dobro. "Predstavnici tih lokalnih Srba koji su razgovarali s našima bili su zapanjeni kada su im naši ljudi govorili što smo mi sve spremni i kako se živi u ostalim dijelovima Hrvatske. Čini mi se da smo, nakon svega što se dosada zbilo i nakon previranja koje postoji u njihovim redovima, na putu rješenja i zbog toga sam i izišao s ovakvom mirovnom inicijativom", kazao je predsjednik Tuđman. Na kraju razgovora, predsjednik Tuđman je zamolio da se u sredstvima javnog priopćavanja tim problemima još intenzivnije bavi nego li dosada te da se iznose primjeri kako, kada je riječ o normalizaciji odnosa u okviru Hrvatske, Srbi već i dosada sudjeluju u hrvatskoj vlasti, u Hrvatskoj vojsci. Dr. Tuđman je rekao da treba govoriti više o tome da Srbi u Hrvatskoj imaju svoje predstavnike u Saboru, a da su zastupljeni i u Vladi, Vrhovnom i Ustavnom sudu. "To je nešto što je srpskom pučanstvu u UNPA zonama nepoznato i zbog toga su ekstremisti uspjeli da obmanjuju i spriječavaju one koji su zaista bili na crti političkog rješenja. Isto tako", kazao je nadalje Predjsednik, "stalo nam je da i hrvatske ljude dokraja uvjerimo da zbog hrvatskog interesa, ugleda i položaja Hrvatske u svijetu što prije dođemo do političkog rješenja i da kao suverena, samostalna međunarodno, ne samo priznata, nego sve više poštivana Hrvatska može sebi dopustiti krajnje demokratski i široki odnos i prema onim Srbima koji su mobilizacijom, obmanom bili dovedeni i u rat protiv Hrvatske". Takvo rješenje, drži dr. Tuđman, može poslužiti ne samo stabilnosti Hrvatske, već pospješiti i pozitivno rješenje u BiH i normalizaciju odnosa u cjelini. Jer, dodao je, bez normalizacije odnosa između Hrvatske i Srbije i Crne Gore nema normalizacije odnosa na ovom itekako problemima bremenitom području, napominjući da je međunarodna zajednica zainteresirana da se i na ovom području stvore preduvjeti za stabilan međunarodni poredak. "Osobno vjerujem u uspjeh bez obzira što smo proživjeli strahote. Ali nije svako zlo samo za zlo. Možda je ovaj rat i ova agresija koju smo proživjeli još jedno veliko iskustvo o tome da se ratom nije mogla obnoviti neka srpska hegemonija i da je hrvatski narod bio dovoljno snažan da stvori samostalnu državu koja će imati takve granice koje će osiguravati budućnost Hrvatske. Stabilnost mjera na ovom dijelu jugoistočne Europe i Balkana može se stvarati na osnovama normalizacije odnosa između Srbije i Hrvatske kao dvaju državnih entiteta koji su povijesno tu prisutni i s kojima međunarodna zajednica mora računati" kazao je predsjednik Tuđman, napominjući da je o tome pisao i prije 20-ak godina te da je vjerovao da će doći vrijeme skandinavizacije ovih prostora na temelju demokratizacije i međusobnog priznanja nacionalnih subjekata i njihovih samostalnih suverenih država. EMBARGO DO 20,30 SATI (Hina) sp 021917 MET nov 93 021917 MET nov 93