DRUGI DAN RADA SEMINARA "ODGOVORNOST NOVINARA U RATU"

ZAGREB, 22. listopada (Hina) - Tema drugog dana seminara "Odgovornost novinara u ratu", koji se u organizaciji Svjetskog katoličkog tiskovnog saveza (UCIP) i Hrvatskog društva katoličkih novinara održava u Zagrebu, bila je "Propaganda i rat. Rat putem medija". Fritz Choklich (Čoklih) u izlaganju "Mediji na njemačkom jezičnom području o ratu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini" istaknuo je kako je "njemačka desnica u medijima, jasno osuđujući srpsku agresiju protiv Hrvatske, podupirala Hrvatsku, dok je ljevica, podsjećajući da je tijekom drugog svjetskog rata u Hrvatskoj vladao ustaški režim, ostavljala dojam blagog priklanjanja srpskoj strani". Zapadni mediji, napominje Choklich, "sve više izjednačavaju krivnju, te navode da sve zaraćene strane u sukobu na prostoru bivše Jugoslavije žele osvojiti što veći teritorij i da etničko čišćenje ne provode samo Srbi". Takvi stavovi u Hrvatskoj "'proizvode stav' da protiv nje postoji međunarodna zavjera, a poticanje takva stava stvara sve veći jaz između Hrvatske i Zapada", ocjenio je Choklich. Vlatko Marić govorio je o izvješćivanju francuskih medija o ratu u Hrvatskoj i BiH, ustvrdivši kako se u izvještavanju francuskih sredstava informiranja "zbog različitih političkih okolnosti vidjela i različitost odnosa prema Hrvatskoj i BiH". Marić je svoje izlaganje podijelio u četiri dijela: od početka krize u bivšoj Jugoslaviji do početka rata ("prevladavaju informacije nesklone Hrvatskoj"), od početka rata do pada Vukovara ("razdoblje kada istina počinje izlaziti na vidjelo"), od pada Vukovara do početka sukoba s Muslimanima ("razdoblje relativno objektivnog gledanja na rat u Hrvatskoj i BiH) te od početka sukoba s Muslimanima do danas ("Hrvati počeli gubiti status žrtve, Muslimani ostali jedine žrtve"). "Medijski rat na početku agresije na Hrvatsku", naziv je izlaganja Suzane Vrhovski, u kojem je ona na konkretnim primjerima iznijela teze u srpskim medijima o "ugroženosti srpskog pučanstva u Hrvatskoj, srpskim žrtvama u Hrvatskoj u drugom svjetskom ratu", propagandi Srpske pravoslavne crkve, kao i teze o podjeli krivice. "Hrvatska nije bila spremna za medijski rat, jer svih 70 godina postojanja stare i nove Jugoslavije nije imala sredstava pomoću kojih bi mogla zaustaviti antihrvatsku kampanju, koja je bila priprema i pratnja agresivnom ratu", istaknula je Suzana Vrhovski. Egidijus Vareikis govorio je od odjecima rata u baltičkim zemljama, naglašavajući kako je "djelovanje Jugoslavenske narodne armije protiv Slovenije i Hrvatske u medijima baltičkih zemalja bilo jasno označeno kao agresija". Izbijanjem rata u BiH, kazao je Vareikis, u baltičkim se medijima "počeo rabiti pojam građanskog rata, umanjujući srpsku odgovornost za rat na prostoru bivše Jugoslavije"."Tradicionalisti u baltičkim zemljama gaje simpatije prema Hrvatima, nesimpatije prema Srbima te nemaju povjerenja u Muslimane", rekao je Vareikis. Govoreći o medijskom ratu u BiH, Žarko Ilić je dokumentima potkrijepio tvrdnju da su "Hrvati u bosanskim medijima potiskivani od Muslimana, pa čak i muslimanske novine koje izlaze u Hrvatskoj otvoreno napadaju Hrvate". Danas se, ističe Ilić, "u medijima i diplomaciji više odlučuje negoli na bojištu". U poslijepodnevnom dijelu rada raspravljat će se o temi "Mirotvorstvo i rat", a potom će na plenarnoj sjednici biti doneseni zaključci, čime će završiti radni dio seminara "Odgovornost novinara u ratu". (Hina) ds 221506 MET oct 93