IZBOR IZ DOMAĆEG TISKA: DANAS

ZAGREB, 26. listopada (Hina) - Drugi opći sabor HDZ-a i konvencija vladajuće stranke bili su povod da politički tjednik Danas objavi ekskluzivni interview s predsjednikom HDZ-a i Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom. Razgovor je vodila glavna urednica Hloverka Novak-Srzić, a objavljen je u broju od 26. listopada. Predsjednik Tuđman, u interviewu "Jasenovac će biti mjesto pomirbe" vrlo je pozitivno ocijenio sabor HDZ-a, naglašavajući potpuno demokratski duh, jedinstvo HDZ-a oko stožerne hrvatske politike i izbor vodstva kao odraz i kontinuiteta i novih kvaliteta - pa prosuđuje da nije od velikoga značenja samo za stranku nego i za demokratsku Hrvatsku, o čemu svjedoče i odjeci. U kontekstu Glavaševa amandmana koji se po mišljenju novinarke morao, kao ključni amandman na Statut stranke, pojaviti na Središnjem odboru uoči sabora, predsjednik Tuđman je prihvatio "da se sabor u većem dijelu moglo bolje pripremiti. Moglo ga se pripremiti na demokratski način, ali ipak uz jedan obrazloženi prijedlog Središnjeg odbora tako da se ne dogodi da je predlagano čak oko stotinu ljudi... To je nešto što se moglo pripremiti a nije, nego se prepustilo demokratskoj volji članstva. U tom je smislu došlo i do tog amandmana koji je izglasan, na koji su Glavaš i oni koji su ga predlagali imali u stanovitom smislu pravo, ali nisam htio, iako sam imao argumente protiv, da se suprotstavim toj demokratskoj volji sabora. Prema tome, sve što se zbivalo na saboru govori o krajnjoj demokratičnosti, o raspoloženju 1800 izaslanika, a govori na kraju i o tome da je taj sabor, usprkos svim postojećim razlikama u pogledima, imao sluha za hrvatsku politiku HDZ-a i moje osobne poglede, koje sam izložio ocjenjujući da središnju hrvatsku politiku ne mogu prepustiti slučajnosti i pogledima iz jednoga kuta, lijevog ili desnog, ove ili one županije. Sasvim otvoreno moram reći da se nisam upravljao stranačkom politikom, stranačkim interesima HDZ-a, nego li interesima hrvatske države...", naglasio je predsjednik Tuđman. Iduća su pitanja nastojala problematizirati tzv. ljevicu i desnicu unutar stranke, povezujući te struje odnosom prema kapitalu i privatizaciji. Predsjednik Tuđman se poslužio primjerima kojima je pokazao kako su samovoljne ocjene o lijevom Mesiću i desnima Šeksu i Glavašu, ali je ipak potvrdio da desnica i ljevica postoje, međutim - citirao je jednoga govornika u raspravi - "HDZ u cjelini mora biti najljeviji kad je riječ o socijalnim pitanjima, a najdesniji kad je riječ o hrvatskim državotvornim pitanjima.(...) Nema nikakvih kolebanja što se tiče HDZ-a i hrvatske državne politike u pogledu privatizacije, koja je povezana s denacionalizacijom. Koliko ima različitih pogleda unutar HDZ-a na to, još ih je više u Hrvatskoj i u svijetu. (...) I privatizaciju i denacionalizaciju moramo dakle rješavati sa stajališta ispravljanja nepravdi, ali tako da ne nanosimo veće nepravde i snižavamo proizvodnju i produktivnost. Naprotiv, privatizacija mora potaknuti veću rentabilnost i veću proizvodnju", naglasio je predsjednik hrvatske države. Pitanje o stvaranju jedne protumanagerske atmosfere u Hrvatskoj potaknulo je dr. Franju Tuđmana da ustvrdi kako ni u jednoj bivšoj socijalističkoj zemlji nema sposobnih managera; u Hrvatskoj ih ipak ima više... "Ali u Hrvatskoj je nešto drugo problem. Jedan broj hrvatskih ljudi nezadovoljan je managerima zato što su oni bili manageri i u bivšem socijalističkom režimu. Nije im jasno da demokratski izabrana vlast nije mogla preko noći sve te managere zamijeniti. Kime? To je političko nezadovoljstvo.(...) U stvaranju demokratske Hrvatske i programu HDZ-a išli smo na pomirbu svih, jer da smo se oslonili samo na šačicu istomišljenika, onda bismo trebali zaratiti ne samo s jugokomunističkom armijom i sa Srbijom negoli i sa svim onim Hrvatima koji su na ovaj ili onaj način bili vezani za bivši režim... Mi smo ispravno išli na pomirbu i zbog političkih i zbog gospodarskih razloga. Jasno da to kod pojedinih ljudi izaziva nezadovoljstvo. To je nezadovoljstvo opravdano ako su ti ljudi iz bivšeg režima zadržali stare navike, a osobito izaziva nezadovoljstvo ako su se manageri sada okoristili kreditima da bi postali vlasnici... Prema tome, to je vrlo složen proces, i politički i društveno-gospodarski, koji će trajati", ocijenio je dr. Tuđman. (...) Hloverka Novak-Srzić upozorila je na različite odjeke Predsjednikova prijedloga o Jasenovcu kao zajedničkom grobištu svih poginulih od drugoga svjetskoga rata pa do danas. O tome dr. Tuđman je kazao: "Ta moja zamisao motivirana je ne samo hrvatskom nego i svjetskom pomirbom. Jasenovac je bio posljedica ideološke podjele Europe i svijeta na dvije glavne suprotstavljene ideje, fašizma i komunizma. Te dvije ideje borile su se za živote i duh naroda i prouzročile su užasna zla. Čovječanstvo je od tada proživjelo pola stoljeća i nadišlo te podjele, i ideološke, i političke, i stranačke. Danas su države koje su ratovale međusobno saveznici i nositelji novog poretka u Europi i u svijetu, pa prema tome to treba ostvariti i na hrvatskom tlu. Umjesto da gradimo nekoliko grobišta spomenika, zašto ne bismo to mjesto obilježili upravo kao dokument vremena a kao dokaz da smo sve to skupa nadvladali i da želimo izbjeći. Znači... osudili smo Jasenovac i žrtve koje je NDH u okviru fašističke Europe učinila i nad Srbima, i nad Židovima, i nad Hrvatima antifašistima, a isto tako trebamo osuditi žrtve koje je komunizam učinio.... Upravo jedno takvo mjesto može biti mjesto pomirbe, zbliženja, apela da se u budućnosti spriječi slično zlo. ... Ako to neki ne mogu shvatiti, onda su očito za nastavak rata. Na crti svog i humanističkog i državničkog opredjeljenja, ja jesam za ostvarenje takve humane političke pomirbe", istakao je dr. Tuđman. Predsjednik Tuđman odgovorio je i na složeno pitanje kojim se pokušalo proniknuti u problem prijeti li Hrvatskoj veća opasnost od istupa pojedinih intelektualaca ili od birokratskih snaga u državnoj vlasti, i u HDZ-u, koje se odlikuju radikalizmom, što izaziva negativne odjeke u svijetu. Po mišljenju predsjednika Republike Hrvatske "hrvatski je narod dovoljno platio i takvim idejama koje na prvi pogled imaju svoje intelektualističke osnove, a zapravo, kao što je davno rečeno, pokazuju da mnogi učeni ljudi nemaju razuma kad govore da ne treba države nego samo domovine i da je domovina u suprotnosti s državom. Pri tome zaboravljaju da su svi narodi koji nisu ostvarili svoju državnost izgubili domovinu". Naposljetku, predsjednik Tuđman objasnio je svoju suzdržanost prema najavi tzv. globalnog rješenja krize na tlu bivše Jugoslavije, a među inim je rekao: "Čini mi se da tu ima čak ideja da se u takvu globalnu konferenciju ne uključi Slovenija. A to su ideje onih koji su htjeli takvo rješenje da Slovenija ode, a da ostali ostanu u Jugoslaviji. Međutim ovoj Hrvatskoj, koja se potvrdila i na Drugom saboru HDZ-a, nitko ne može nametnuti... nikakvu zajednicu i nikakva ograničenja njezine suverenosti koja ne bi bila u njezinom interesu". U svezi s hrvatsko-muslimanskim odnosima, predsjednik Tuđman je istaknuo: "Tko je kriv za taj sukob, proizlazi već iz toga što su ugrožena hrvatska područja u srednjoj Bosni i što se ratne operacije vode na onom teritoriju koji je predviđen za Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, od kojeg Hrvati u Bosni i Hercegovini ne mogu dati veće ustupke. To znači da su ekstremni muslimanski elementi ti koji su izazvali sukobe i koji još uvijek od njih nisu odustali. Znači, oni ljudi koji su za suradnju s Hrvatima, a za to su se izjasnili sada i Izetbegović i Silajdžić, još uvijek nisu kadri da do kraja smire sukobe. Najviše zabrinjava sukob tih ekstremnih muslimanskih snaga, čak u ime središnje bosanske vlade, sa zapadnom Bosnom i Fikretom Abdićem". (...) Potaknut pitanjem koje proizlazi iz memoara Margaret Thatcher o još živim versailleskim interesima i motivima, predsjednik dr. Franjo Tuđman, u interviewu novom broju tjednika Danas potvrdio je: "Kao što se vidi, mogu se mijenjati režimi i ideologije, ali geopolitičke odrednice, pa i silnice u međunarodnim odnosima ostaju važnije i neprestano prisutne. I u tom sklopu preko leđa Hrvatske prelamaju se i te međunarodne suprotnosti i silnice, i u tom okviru treba gledati rezultate naše politike". (...) (Hina) sp 260759 MET oct 93