SERVIS POSEBNIH NASLOVA NAFTA

Nadnaslov:Arapske monarhije Zaljeva spremaju se na smanjenu proizvodnju nafte Naslov: Irak - izvoznik već sljedeće godine? Podnaslov:Zemlje Zaljeva računaju na to da će morati smanjiti svoju proizvodnju više nego li druge članice, kako bi OPEC mogao reintregrirati Irak, za kojeg se očekuje da će mu zabrana izvoza nafte, nametnuta sankcijama UN, biti skinuta sljedeće godine Piše: Nadim KAWASH, AFP ABU DABI - Arapske monarhije u Zaljevu počele su stezati pojas kako bi izbjegle porast deficita u svojim državnim proračunima, do čega će doći u trenutku kada Iraku bude iznova dozvoljeno izvoziti naftu, navode stručnjaci u regiji. Saudijska Arabija i još nekoliko jakih izvoznica nafte u Zaljevu biti će vjerojatno one, među zemljama OPEC-a, koje će morati najviše smanjiti proizvodnju kada Irak bude ponovo uveden u sustav kvoti iz kojega je bio izbačen prije nešto više od tri godine. "U regiji općenito vjeruju da će Iraku već sljedeće godine biti dozvoljeno započeti izvoziti naftu", što mu je bilo zabranjeno od kolovoza 1990. godine zbog embarga Ujedinjenih naroda uvedenog nakon iračke agresije na Kuvajt, ocjenjuje jedan ekonomist sa sjedištem u Abu Dabiju. "Zemlje Zaljeva znaju da moraju smanjiti proizvodnju više no druge članice, kako bi OPEC mogao reintegrirati Irak, a to će smanjiti njihove prihode", kazao je on. "Koliko ja znam, većina njih započela je smanjivati troškove kako bi se pripremile za reintegraciju Iraka i spriječile svako povećanje proračunskih deficita", kazao je on. UN su nedavno naglasili da je Irak učinio "bitan napredak" kako bi se udovoljio zahtjevima koje su mu postavili, no da bi postigao ukidanje sankcija, Irak još mora prihvatiti dugoročnu kontrolu svojih programa naoružanja. Zamjenik iračkog premijera Tarek Aziz doputovat će sredinom studenog u New York da bi razgovarao upravo o tom pitanju. Međunaslov: Potrebne racionalizacije već na djelu Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati povećali su 1990. godine svoju proizvodnju nafte za više od tri milijuna barela dnevno (mbd) da bi mogli opskrbiti tržište nakon iračkog napada na Kuvajt. Kraljevstvo danas proizvodi 8 mbd, a Emirati 2,16 mbd. Te dvije zemlje pristale su prošlog mjeseca zamrznuti svoje proizvodnje za šest narednih mejseci kako bi Iran i Kuvajt dobili pravo da proizvedu više. Međutim, unatoč tomu što su povećale svoje proizvodnje, šest monarhija Vijeća za suradnju u Zaljevu (CCG) trpe proračunske deficite, kojih bi ukupan iznos ove godine iznosio oko 13,1 milijardi dolara. Međutim, "stvarni deficiti zemalja članica CCG mogli bi ove godine biti manji od predviđenih, jer se njihovi troškovi sada smanjuju", izjavljuje jedan gospodarski stručnjak. Saudijska Arabija želi značajniju ulogu dodijeliti privatnom sektoru kako bi smanjila teret javne potrošnje, dok je Oman započeo velik program reformi kako bi proveo prodaju javnih poduzeća i privukao kapitale. Kuvajt je od Svjetske banke dobio savjet da privatizira javne sektore i jedan dio svoje naftne industrije da bi se mogao suočiti s gospodarskim problemima izazvanim ratom u Zaljevu i velikim smanjenjem prihoda od svojih ulaganja u inozemstvu. "U Emiratima je privatni sektor pozvan da poveća svoj udio u gospodarstvu, dok vlada pokušava racionalizirati svoju potrošnju. Ove godine je zapravo upotrijebljeno manje od 50 posto proračuna", ocjenjuje jedan gospodarski stručnjak iz Emirata. (Hina) br 261216 MET oct 93