SERVIS POSEBNIH NASLOVA CLINTON SINDIKATI

Nadnaslov:Clinton nastoji omekšati američke sindikate glede sporazuma NAFTA Naslov: Sindikalna mobilizacija bez presedana Podnaslov:Obraćajući se na konvenciji najveće američke sindikalne centrale svojim prirodnim saveznicima, koji su mu pomogli u utrci za Bijelu kuću, Clinton je pokušao umanjiti otpor sindikata prema Sporazumu o slobodnoj trgovini s Kanadom i Meksikom, koji će, po njihovu mišljenju, dovesti do masovnog ukidanja radnih mjesta i ozbiljno ugroziti interese američkog radništva Piše: Christian CHAISE, AFP SAN FRANCISCO - Izabran u Bijelu kuću velikim dijelom zahvaljujući upravo sindikatima, predsjednik Bill Clinton pokušao se početkom tjedna u San Franciscu pomiriti s tim prirodnim saveznicima demokrata, koji ne razumiju podršku koju američki predsjednik daje sporazumu o slobodnoj trgovini s Kanadom i Meksikom. Došavši u Kaliforniju kako bi "prodao" svoju reformu zdravstvenog sustava, temu vrlo popularnu među sindikalistima, američki je predsjednik morao preuzeti ulogu zaštitnika Sporazuma o slobodnoj razmjeni u Sjevernoj Americi (NAFTA) pred publikom najnesklonijom tom sporazumu: oko tisuću delegata sudjelovalo je na 20. kovenciji AFL-CIO, najveće sindikalne centrale u zemlji, koja broji 13,3 milijuna članova. NAFTA, koja u 15 godina mora srušiti sve carinske tarife između Kanade, Sjedinjenih Država i Meksika, izazvala je mobilizaciju američkih sindikata bez presedana. Sindikalne organizacije predviđaju masovno ukidanje radnih mjesta u Sjedinjenim Državama zbog vrlo niskih plaća i veoma labavih propisa u socijalnoj domeni i po pitanju zaštite okoliša koji vladaju u Meksiku. Sindikati se tim više protive Clintonovu gledištu zbog toga što su pregovori oko je NAFTA-e začeti za administracije republikanca Georgea Busha, Clintonovog prethodnika u Bijeloj kući, što u njihovim očima predstavlja apsolutan dokaz da je loša za zemlju. Paradoksalno, Clintonovi jedini saveznici u toj bici su mu tradicionalni protivnici iz svijeta rada, Republikanska stranka i poslovni krugovi, dok se Demokratska stranka - u okrilju koje sindikati imaju znatan utjecaj - uglavnom protive NAFTA-i. Clinton koji je u Kanadi i Meksiku postigao dodatne sporazume koji određuju djelovanja NAFTA-e, nedavno je izjavio da će prijedlog zakona o prihvaćanju sporazuma biti predan Kongresu najkasnije 1. studenog i da računa s pozitivnim ishodom glasanjem prije kraja godine. NAFTA bi trebala stupiti na snagu 1. siječnja. Međunaslov: "Radna mjesta odlaze u Meksiko!" Ta tema je pokvarila odnose koji su mogli biti idilični između AFL-CIO i prvog demokarata u Bijeloj kući za posljednjih 12 godina. Clinton je tijekom osam mjeseci poduzeo brojne mjere kako bi poništio socijalno nasljeđe triju republikanskih administracija, ne propuštajući to istaknuti pred delegatima. No, kako je naglasio predsjednik AFL-CIO Lane Kirland, NAFTA, koju je okarakterizirao "pogubnom" ostavštinom Bushova predsjedavanja, predstavlja "znatnu razliku u mišljenjima". Ne želeći zaobići ovu temu, Clinton je auditoriju pokušao objasniti prednosti tog sporazuma, koji će, prema njegovu mišljenju, stvoriti nova radna mjesta u Sjedinjenim Dražavama. Ukidanje radnih mjesta "nije moj način", kako je rekao. Također je podsjetio da Sjedinjene Države, koje su prije pet godina imale trgovinski deficit s Meksikom, sada s tom zemljom ostvaruju suficit od 5,8 milijadi dolara. No sindikalno protivljenje NAFTA-i je toliko duboko da Clinton nema nikavih iluzija o svojoj moći uvjeravanja. "Ne tražim od vas da se slažete", zaključio je svoje istupanje u prilog Sporazuma o slobodnoj trgovini, što je dočekano s uljudnim odobravanjem. "Ništa me ne može uvjeriti da promijenim mišljenje", izjavio je novinaru agencije France Presse Chris Stephan, član Sindikata poljoprivrednih radnika koji se protive NAFTA jer "radna mjesta odlaze u Meksiko". On ocjenjuje da bi NAFTA "možda" bila prihvatljiva uz "značajne promjene". (Hina) br 110051 MET oct 93