DJECA ŽRTVE RATA U BOSNI I HERCEGOVINI

ZAGREB, 20. listopada (Hina) - Jedini pouzdan podatak koji donekle upućuje na razmjere stradanja djece u ratu u Bosni i Hercegovini je njihov udio od oko 56 posto u ukupnom broju od 276.584 izbjeglica iz BiH smještenih u Hrvatskoj, po evidenciji Ureda za prognanike i izbjeglice pri hrvatskoj Vladi. Većina ostalih podataka, koji se pojavljuju u javnosti, temelje se na procjenama. Procjene govore o oko 1,2 milijuna građana BiH u izbjeglištvu, od kojih polovicu čine djeca. Procjenjuje se da je 5 posto od ukupnog broja te djece bez pratnje roditelja, koji su ostali u BiH ili su poginuli. Dok podatke o djeci iz BiH smještenoj u Hrvatskoj imaju i druge hrvatske ustanove koje se na različite načine bave tom populacijom, podataka za one koji su otišli u treće zemlje gotovo uopće nema, odnosno nemaju ih ustanove BiH. Službene vlasti u Sarajevu raspolažu jedino podacima o stradanjima djece prikupljenim od tamošnjih zdravstvenih ustanova, najčešće radiovezom, a krajnje brojke zasnovane su na pocjeni. Po njihovim izvješćima iz lipnja ove godine, među ukupnim brojem od 138 tisuća poginulih i nestalih oko 15 tisuća su djeca. Ranjeno ih je, navodi isti izvor, 37.584 od kojih teško 11.250. Po riječima predstojnice Odjela zdravstvene statistike i epidemiologije zagrebačkog Instituta za zaštitu majki i djece Vlaste Hiršl, kroz taj Institut je od travnja prošle do lipnja ove godine prošlo 10.280 djece izbjeglica, među kojima je bilo 79-ero ranjene djece. "Velik je broj i vrlo teško bolesne djece, koja se liječe u hrvatskim bolnicama, osobito one s onkološkim oboljenjima", navodi Vlasta Hiršl. Preko Instituta u inozemstvo na nastavak liječenja poslano je 21 dijete izbjeglica, uglavnom ranjenika, ali povratnih informacija o njihovu smještaju ili povratku nema. Dio te djece je na liječenje otišao zajedno s čitavom obitelji, te se, kako ona navodi, pretpostavlja da su i ostali kao izbjeglice u trećim zemljama. Kao osobit problem za hrvatske zdravstvene ustanove Vlasta Hiršl navodi znatan broj djece, deseci njih, koja su na liječenje u Hrvatsku dovedena bez pratnje roditelja preko UNPROFOR-a, UNICEF-a i drugih međunarodnih organizacija. Veleposlanstvo BiH u Zagrebu tek se od travnja ove godine bavi medicinskom skrbi za svoje državljane, u prvom redu ranjenike i ostale žrtve rata, među njima i izbjeglice. Vedad Šeremet, pročelnik Medicinskog odjela u Veleposlanstvu BiH u Zagrebu, kaže da za čitavo razdoblje prije početka djelovanja veleposlanstva nema nikakvih podataka, iako se zna da je u to doba najveći broj bosanskohercegovačkih državljana preko Hrvatske otišao u inozemstvo i tražio različite oblike pomoći. Potpune podatke s dossierima imaju, navodi on, tek za sedamdesetoro djece, uglavnom teško bolesne, koja se duže vremena liječe u bolnicama te manji broj ranjene djece koja trebaju daljnje liječenje. Među njima je 23-oje djece koja su bez pratnje roditelja ili staratelja. Za njih je potrebno naći smještaj ili liječenje u trećim zemaljama. Za djecu koja ostaju u Hrvatskoj Ministarstvo rada i socijalne skrbi određuje staratelje. Masovniji odlazak ranjene i bolesne djece iz BiH potaknuo je slučaj sarajevske djevojčice Irme u srpnju ove godine, ali u tim slučajevima izravnih evakuacija iz BiH u treće zemlje Veleposlanstvo BiH u Zagrebu samo posreduje. "Hrvatskoj, stoga, na skrbi ostaju teško bolesna djeca čije je liječenje dugotrajno i vrlo skupo", napominje Šeremet te upozorava na napore da se za tu djecu u inozemstvu pronađe primjereno liječenje, smještaj i njega. (Hina) ds 201055 MET oct 93