HRVATSKA PREDLAŽE SLOVENIJI CJELOVITI SPORAZUM O NE KRŠKO

ZAGREB, 20. listopada (Hina) - "Slovenska je strana, u razgovorima što su ih tijekom ove nedjelje i ponedjeljka u Ljubljani vodili predstavnici slovenskog i hrvatskog ministarstava gospodarstva te elektroprivreda dvije zemlje, ponovila prijetnje o obustavljanju isporuka električne energije iz nuklearke u Krškom HEP-u sve dok hrvatski partner ne podmiri puni iznos svog duga nuklearki. Držimo da su takve prijetnje neprimjerene činjenicama i još jedan pritisak u pokušajima da se na našu štetu izmjene odredbe izvornog ugovora zaključenog pri gradnji nuklearke". To je, među ostalim, rekao pomoćnik ministra gospodarstva zadužen za energetiku Vladimir Kramberger na današnjoj tiskovnoj konferenciji posvećenoj radu NE "Krško" u trećem tromjesečju ove godine. Dvije države, po Krambergerovim riječima, duguju nuklearki ukupno oko 66 milijuna njemačkih maraka. Hrvatski dio duga iznosi oko 39 milijuna maraka, ali i NEK od posljednjeg remonta hrvatskim dobavljačima i izvođačima radova duguje oko sedam milijuna maraka. Osobit je problem, dodao je pomoćnik ministra, da NEK zbog tih dugova ima gotovo neprekidno blokiran žiro račun, a probleme s nelikvidnošću mora premoštavati skupim kratkoročnim zajmovima. Ti se zajmovi, međutim, podižu u slovenskim bankama, a oba ih partnera otplaćuju ovisno o udjelu u ukupnom dugu pa i od toga posrednu korist ima slovenska država. Argument da je slovenski partner platio troškove remonta i goriva, nastavio je Kramberger, također ne stoji budući da su i ti troškovi pokriveni zajmovima kojima je zadužena sama nuklearka, a otplaćuju ih oba partnera. Među otvorenim pitanjima koji u posljednje vrijeme opterećuju odnose dvije zemlje oko Krškog Kramberger je spomenuo i problem radnih dozvola za građane Republike Hrvatske zaposlene u elektrani. Njihov se udio u ukupnom broju djelatnika nuklearke neprekidno smanjuje, a po Krambergerovim se riječima neslužbeno doznaje da bi Slovenija mogla odbiti produžiti radne dozvole za 21 od ukupno 136 hrvatskih građana koji svakodnevno putuju na posao u Krško. Sporna su pitanja i odlagalište radioaktivnog otpada, dekomisija elektrane i, u posljednje vrijeme, zatvaranje rudnika urana u Žirovskom Vrhu. Hrvatska je, po Krambergerovim riječima, pripravna razgovarati o svim tim pitanjima, ali neće pristati na pritiske kojima se žele bitno izmjeniti odredbe originalnog ugovora koji je zaključen pri gradnji elektrane. Stoga je slovenskoj strani predloženo sklapanje cjelovitog sporazuma o svim otvorenim pitanjima oko elektrane u Krškom, a odgovor se tek očekuje, zaključio je Kramberger. Zamjenik direktora nuklearke Josip Aralica, rekao je pak da financijske neprilike već i danas prijete oduzimanjem licencije za rad tog postrojenja te da je prijeko potrebno da obje države nađu zajednički jezik oko daljnje suradnje i sigurnog rada NEK. Inače, nuklearka je u trećem tromjesečju, kako je novinare izvjestio načelnik Odjela nuklearne sigurnosti u Ministarstvu gospodarstva mr. Ivo Valčić, radila sigurno i bez većeg utjecaja na okoliš. U srpnju, kada je okončan izvanredni remont elektrane, proizvedeno 5.776 MWh struje. Tijekom kolovoza je elektrana, zbog niskog vodostaja Save, radila sa 80 posto snage u prosijeku i proizvela 368.152 MWh struje, a u rujnu je radeći sa 98 posto snage proizvela 441.788 MWh struje. Svi pokazatelji dobiveni tijekom radiološkog monitoringa pokazuju da su ispuštanja svih radioaktivnih plinova i tekućina u granicama dopuštenih, ali nitko od prisutnih nije mogao odgovoriti na pitanje predstavnika Zavoda za zaštitu zdravlja grada Zagreba tko provodi neradiološki monitorning utjecaja elektrane na okoliš. Naime, do 1. srpnja taj je monitoring provodio Zavod, a nakon toga je prekinuo rad zbog neplaćenih računa. Prisutni su bili suglasni da je neradiološki monitoring nezavisne institucije (njega, naime, provode i službe u nuklearki) potreban, pa se pravi odgovori očekuju iz Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša i drugih nadležnih institucija u Republici Hrvatskoj. (Hina) ds 201420 MET oct 93