SERVIS POSEBNIH NASLOVA KINA NUKLEARNA

Nadnaslov:"Kina prisiljena nastaviti s nuklearnim pokusima" Naslov: Kina priprema novi nuklearni pokus Podnaslov: Ne prihvaćajući Clintonov srpanjski poziv na moratorij na sve pokuse ove vrste i zahtijevajući potpuno uklanjanje nuklearnog naoružanja. Kina se pri tom poziva na činjenicu da je zemlja s najmanjim brojem pokusa, dok vojni stručnjaci procjenjuju da je takav korak neophodan ne želi li Kina izgubiti taktičku prednost u Aziji i dozvoliti da njezin nuklearni arsenal uskoro zastari. Piše: Gilles CAMPION, AFP PEKING - Kina je prisiljena nastaviti s nuklearnim pokusima ako ne želi izgubiti svoju taktičku prednost u Aziji, jer će njen nuklearni arsenal za deset godina biti zastario, ocjenjuju zapadni stručnjaci u Pekingu. Američke obavještajne službe izjavljuju da se priprema podzemni pokus u pustinji Lop Nor, mjestu na kojem se izvode kineski nuklearni pokusi, u autonomnom području Xinjiang (sjeverozapad). Kineska vlada nije tu informaciju ni potvrdila ni opovrgla, zadovoljavajući se time da podsjeti da je Kina nuklearna sila koja je poduzela najmanji broj pokusa te vrste. "Fotografije napravljene iz američkih satelita pokazuju da je izdubljena jama u pustinji Lop Nor i da je jedan projektil u nju odložen. Ako su Kinezi ulili beton, kao što su izjavili neki američki dužnosnici, trebat će čekati još tri tjedna da se on osuši prije nego se pristupi testu", navodi jedan stručnjak. Prema njegovom mišljenju, Peking bi mogao izabrati simbolični datum 16. listopada, obljetnicu prve kineske atomske bombe 1964. godine, za to lansiranje. Predsjednik Bill Clinton, koji je u srpnju predložio petnaestomjesečni moratorij za sve nuklearne pokuse, zatražio je od kineskih vlasti da odbace svoj plan testiranja. Druge sile koje već posjeduju nuklearno oružje (Velika Britanija, Rusija i Francuska) prihvatile su taj moratorij, no Kina zahtijeva potpuno uklanjanje nuklearnog naoružanja. "Kina je izvela samo 37 ili 38 atomskih pokusa, dok su Sjedinjene Države izvele gotovo 950 lansiranja, Rusi oko 600, Francuska 200 i Velika Britanija oko 50, kojima treba pridodati sve nuklearne pokuse koje su izveli Britanci u Sjedinjenim Državama uz potporu američke tehnike", navodi drugi stručnjak. Međunaslov: Krivac za gomilanje nuklearnog oružja? U razdoblju između 1964. i 1978. Kina je svake godine vršila nuklearne pokuse, no otada je to postalo neredovito, bez pokusa 1985., 1986., 1989. i 1991. godine, ističu stručnjaci. "Prošle godine, Kina je pristupila prvoj eksploziji od 1 do 2 megatone 21. svibnja, a potom i drugoj 28. rujna, od manje od 10 kilotona, što bi moglo značiti da su Kinezi uspjeli smanjiti dimenzije svojih nuklarnih projektila", ocjenjuje jedan od njih. Veći problem kineskim istraživačima predstavlja upravo smanjenje dimenzija, nezaobilazna etapa u opremanju projektila. "Bez nuklearnih pokusa je nemoguće modernizirati kinesku vojsku", naglašava jedan stručnjak. "Kineski nukearni bombarderi su vidljivi radarom jednako kao i Boeing 707, njihove podmornice nisu najsuvremenije, a njihovi projektili su na tehničkom planu prevaziđeni. Ako prekinu svoja nuklearna istraživanja, sav će njihov arsenal u roku od deset godina biti zastario". Prema navodima zapadnih stručnjaka, Kina ima 300 nuklearnih glava, ali slabe tehničke razine. Prenosnici su trošni (nemaju, primjerice, rakete na kruto gorivo), mogu transportirati maksimalno samo 3 nuklearne glave, umjesto desetak kao na modernim raketama, i nisu opremljeni nuklearnom glavom-mamcem. "Ako Kina zaustavi nuklearne testove, može joj se dogoditi da je za nekoliko godina preteknu njeni susjedi poput Japana, Južne Koreje, Indije ili Pakistana. Za zemlju koja sanja da postane velika sila 21. stoljeća, čini se nezamislivim lišiti se takvog političkog sredstva", navodi jedan stručnjak. Atomske sile zabrinute su opasnostima nuklearnog gomilanja, za što bi krivicu mogla preuzeti Kina, zajedno sa zemljama kao što su Pakistan, Iran, Sirija i Alžir. Peking se brani izjavama da prodaje samo nuklearne reaktore za civilnu upotrebu. Kina je prodala dva reaktora od 300 MW Pakistanu i druga dva Iranu. "Kina zauzima teren koji je Zapad u tim politički nestabilnim zemljama ostavio prazan. U nedostatku dokaza o nuklearnog gomilanju, mora se ipak konstatirati da Peking dotičnim zemljama prodaje projektile, a da u muslimanskom svijetu svakako postoje stručnjaci kadrih transformirati te prenosnike u projektile napunjene plutonijem", navodi jedan stručnjak. (Hina) br 012058 MET oct 93