SERVIS POSEBNIH NASLOVA KINA-ŠANGAJ

Nadnaslov:Šangaj namjerava postati gospodarski prvim gradom Azije Naslov: Smjelo gospodarstvo "bisera s istoka" Podnaslov:Industrijski i financijski bastion zemlje, Šangaj se, unatoč najnovijim mjerama kineske vlade na sputavanju naglog gospodarskog rasta, ne da zaustaviti u svom ubrzanom ekonomskom napretku, dok njegovi čelnici izjavljuju da - želi li "biser s istoka" postići ciljeve razvoja do 2.000., posebno izgradnju "novog Singapura" - njegov gospodarski razvoj "ne smije ići ispod 10 posto" Piše: Philippe MASSONNET, AFP ŠANGAJ - Stroge mjere kineske vlade, poduzete u srpnju s namjerom da zaustave pretjeranu aktivnost gospodarstva, ne sprečavaju Šangaj da nastavi svoj ambiciozni razvoj ubrzanog ritma. "Suzdržanost, o kojoj je odlučeno u Pekingu, ima malo upliva na gospodarstvo u Šangaju". Mišljenje je to kineskih i stranih stručnjaka najvećeg grada Kine, industrijskog i financijskog bastiona zemlje, koji ima u planu ništa manje nego postati u gospodarskom smislu prvim gradom Azije u idućem stoljeću. Da bi opravdala opći optimizam, mjesna vlada predviđa porast proizvodnje od "oko 14 posto" ove godine nasuprot 14,8 posto 1992. godine, porast koji će vjerojatno biti veći od porasta nacionalnog bruto proizvoda. Vrijednost industrijske proizvodnje u prvih devet mjeseci godine već je nadvisila onu za cjelokupnu prošlu godinu, iako je industrijski razvoj zabilježio lagani pad u kolovozu i rujnu što je znak da pozivi na smanjenje ekonomskog rasta imaju ipak izvjesnog utjecaja. "Ali proizvodnja će se opet povećati i to još više u posljednjem tromjesečju", predviđa Zhou Xuezheng, jedan od direktora Gospodarske komisije gradskog vijeća. Zhou uostalom objašnjava da ako "biser s istoka" želi postići sve ciljeve razvoja do godine 2000., posebno izgradnju zone Pudonga, "novog Singapura", njegov gospodarski razvoj "ne smije ići ispod 10 posto". "Jasno je da Šangaj ima prioritet u kineskom gospodarstvu te da postoji politička volja da se osigura njegov razvoj", ocjenjuje Pierre Goubet, predstavnik francuske banke Societe Generale. Međunaslov: Inflacija prijeti uspješnom šangajskom gospodarstvu Postoji područje u kojem se smanjenje davanja kredita, o čemu je vlada u srpnju donijela odluku kako bi se suočila s galopirajućom inflacijom, ipak osjetilo, a to su nekretnine. "Poslovi s nekretninama usporeni su od kolovoza", potvrđuje Guo Qijiang, generalni direktor Shanghai Trust and Consultancy, tvrtke koja ovisi o Kineskoj banci. No, ne postoje nikakvi statistički podaci o broju projekata od kojih se odustalo. Yves Le Port, direktor tvrtke za investiranje Shanghai Associated Finance, dijeli to mišljenje. "Nedavno smo su nam dolazili predstavnici tvrtki za rad s nekretninama, u potrazi za sredstvima jer ih više ne mogu dobiti od kineskih banaka. Spremni su prihvatiti visoke kamatne stope kako bi realizirali svoje čisto apstraktne projekte", objašnjava on. Dobrom zdravlju šangajskog gospodarstva, vidljivom u isplativim gospodarskim razmjenama, suprotno deficitarnoj kineskoj vanjskoj trgovini, unatoč svemu prijeti i dalje zabrinjavajuća inflacija. Troškovi života porasli su za 25,8 posto u godišnjem ritmu u osam prvih mjeseci godine unatoč smanjenju potrošnje u kolovozu. Porast je na sedam mjeseci iznosio 23,4 posto. Iako je prodaja na malo zabilježila smanjenje za 1,4 posto u kolovozu u odnosu na srpanj, usporedo s ohrabrujućim porastom štednje, ona bi trebala skočiti za 31 posto ove godine u odnosu na 1992. godinu, prema predviđanjima općinskog Ureda za trgovinu i financije. "Liberalizacija gospodarstva ovdje, kao i drugdje u Kini, mora proći kroz razdoblje inflacije", izjavljuje Fiepko Klug, generalni direktor banke Indosuez u Šangaju, koji smatra da je fenomen premostiv. Stručnjaci tvrde da do sada nije došlo do pada kupovne moći za veliku većinu stanovnika Šangaja jer je posebno sve veća uloga privatnih i poluprivatnih poduzeća omogućila veliko povećanje plaća u brojnim sektorima. Mnogi čak predviđaju smanjenje inflacije sljedeće godine, unatoč još uvijek brzom rastu gospodarstva. "Predviđamo inflaciju između 15 i 18 posto 1994. godine ako se nastavi s liberalizacijom", ocjenjuje Klug. (Hina) br 201032 MET oct 93