PRIOPĆENJE ZA JAVNOST TAJNIŠTVA HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE

SPLIT, 16. listopada (Hina) - Na redovitom jesenskom saboru Hrvatske biskupske konferencije, od 13. do 15. listopada u Splitu, pod predsjedanjem kardinala Franje Kuharića, biskupi su razmotrili niz aktualnih pitanja naše Crkve, priopćeno je iz Tajništva Hrvatske biskupske konferencije. Uz biskupe iz Hrvatske, na saboru su kao gosti sudjelovali svi biskupi iz Bosne i Hercegovine, biskup iz Subotice te apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj msgr. Giulio Einaudi. Koncelebriranu misu hrvatskih biskupa sa splitskim vjernicima u kaedrali sv. Duje u Splitu 13. listopada predvodio je kardinal Kuharić, a propovijedao je pomoćni đakovački biskup dr. Marin Srakić. Na splitskome je saboru bilo je riječi i o dolasku Svetoga Oca Ivana Pavla II. u Hrvatsku koji se očekuje iduće godine. Hrvatski su biskupi Papi poslali čestitku za 15. godišnjicu njegova izbora na papinsku Stolicu. O dosadašnjem radu Biskupske komisije HBK za odnose s državom Hrvatskom izvijestio je msgr. Srećko Badurina. Nakon osnivanja Komisije ovog ljeta, trojica biskupa sastali su se sa članovima državne komisije te su poradili na pitanjima koja se domaćoj Crkvi postavljaju u vezi s visokim bogoslovskim učilištima u Hrvatskoj. Početkom listopada biskupi su o tomu raspravljali s voditeljima teoloških učilišta te razmotrili probleme o kojima kane razgovarati s odgovornim nadleštvima. Osobitu pozornost biskupi su posvetili vjerskoj pouci u Hrvatskoj, pa je o katehezi govorio biskup Srakić, a zatim su razmotrena dosadašnja iskustva s vjeronaukom u školi te su doneseni i zaključci. Oni podsjećaju kršćanske roditelje na njihovu vjerničku obvezu da svoju djecu upućuju na školski vjeronauk koji će se održavati kao i do sada, u osnovnim školama dva sata, a u srednjim školama jedan sat. Iako je vjeronauk u školi izborni predmet, on je za sve vjernike obvezatan. Na traženje brojnih djelatnika u katehizaciji, biskupi su osovali Nacionalni katehetski ured koji će djelovati uz Tajništvo Biskupske konferencije. Govoreći o vjeronauku u školi i župnoj katehezi, biskupi su raspravljali i o katehetskim udžbenicima koji se ubuduće moraju sastavljati u potpunosti u skladu s crkvenim propisima. Dosadašnje privremene udžbenike trebat će dopuniti i popraviti nedostatke. Biskupi su na saboru obaviješteni i o dosadašnjem radu na pripravi hrvatskog prijevoda Katekizma Katoličke crkve, za koji se očekuje da će se pojaviti u javnosti u siječnju 1994. g. Predsjednik Vijeća HBK za liturgiju nadbiskup Tamarut predstavio je biskupima novi dokuemnt HBK "Pristup odraslih u kršćanstvo" koji sadrži upute za ostvarivanje katekumenata u našim prilikama. Poslije dužeg rada skupine stručnjaka na pripremi toga teksta, biskupi žele da cijela naša Crkva spremno prihvati taj dokument i da se svećenici založe na ostvarivanju objavljenih smjernica. Biskupi su razmotrili i "Nacrt dokumenta o crkvenoj glazbi u liturgijskim slavljima" koji je pripremio Institut za crkvenu glazbu u Zagrebu "Albe Vidaković". Dokument će poslije potrebne dorade objaviti Institut, uz popratnu riječ predsjednika Liturgijskog vijeće. Okupljeni biskupi dali su i svoje preporuke glede javnih blagoslova, misa i drugih crkvenih čina koje predstavnici javnih vlasti traže od službenika Crkve. Oni pozivaju svećenike da se drže već ranije danih uputa kojima se euharistijsko slavlje ili misa ne smije povezivati vremenski i prostorno s nastupom državnih ili političkih čelnika. Liturgijsko zborovanje mora biti odijeljeno od svakog čisto svjetovnog zborovanja. Isto tako, pozivaju se svećenici da blagoslove, koje slave na traženje državnih ili društvenih ustanova, izvrše držeći se propisa koji su dani u obredniku "Blagoslovi", tražeći da im se za to osigura dolično vrijeme. Oni su obvezani nositi pritom odgovarajuće liturgijsko ruho. Za Međunarodnu godinu obitelji pripavlja se i naša Crvka pa je biskup Želimir Puljić iznio prijedloge o uključivanju naše Crkve u obilježavanje Godine obitelji. Biskup Puljić predstavio je i nacrt dokumenta Papinskog vijeća "Priprava na sakramenat ženidbe" koji je aktualan i za našu Crkvu. Potane upute u svezi s pastoralnim djelatnostima tijekom iduće Međunarodne godine obitelji biskupi namjeravaju objaviti prije završetka ove godine. Izvješće o organizaciji laikata kod nas podnio je mgr. Josip Bozanić; on je predložio osnivanje Foruma katoličkih laika što je HBK prihvatila. Mgr. Srećko Badurina izvjestio je biskupe o svojim susretima s episkopom Srpske prevoslavne crkve Irinejom te o susretima koji se predviđaju u budućnosti. Katolički biskupi žele, naime, da im se omogući pohod dijelovima njihovih biskupija koji su sada pod okupacijom. Biskupi koji su prigodom konstituiranja HBK imenovani predstojnicima pojedinih vijeća i tijela, na saboru u Splitu predložili su članove za pojedina vijeća koja će početi odmah djelovati. Uspostavljena su slijedeća vijeća: Vijeće za nauk vjere i katehezu kojemu predsjeda biskup Srakić Vijeće za liturgiju pod predsjedanjem nadbiskupa Tamaruta Vijeće za kler i sjemeništa - predvodi nadbiskup Prenđa Vijeće za ustanove posvećena života - vodi nadbiskup Jurić Vijeće za laike i mlade - predvodi biskup Bozanić Vijeće za obitelj - vodi biskup Puljić Vijeće za misije - biskup Štambuk Vijeće za migraciju - nadbiskup Oblak Vijeće za ekumenizam - biskup Kokša Odbor za tisak i Komisiju "Justitia et pax" - predvodi biskup Culej. Nakon što su hrvatski biskupi u travnju ove godine ustanovili "Informativnu katoličku agenciju" - IKA, ona je nedavno i registrirana kod državnih organa, a svrha joj je da promiče što ažurniju izmjenu informacija na crkvenom području i služi svestranom rastu Crkve u hrvatskom narodu. Ta agencija želi prenositi međunarodnoj javnosti provjerene i istinite vijesti o našoj Crkvi i njezinu djelovanju te o životu u ovim krajevima. Biskupi su obaviješteni da agencija IKA počinje s radom idućeg mjeseca studenog ove godine. Tijekom zasjedanja sabora HBK, biskupima su prenesene vijesti nekih agencija po kojima je biskupski vikar Vojnog ordinarija u Italiji Angelo Santarossa teško i lažno optužio Crkvu u Hrvata da joj nije stalo do mira. Biskupi su se veoma začudili širenju takvih tvrdnja kad je svemu svijetu poznato koliko se oni zalažu za vrijeme cjelog ovog ratnog sukoba za dijalog među sukobljenim stranama i neprekidno potiču na molitvu za mir. Biskupi su poduzeli potrebne korake kod najviših crkvenih vlasti da se ispita taj slučaj i otklone optužbe nanesene našem narodu i Crkvi. Prigodom ovog sabora HBK, biskupi Hrvatske i katolički biskupi Bosne i Hercegovine zajednički su razmatrali posljedice tragičnih ratnih događanja u Hrvatskoj i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Oni su s tim u vezi objavili zajedničku izjavu koju su u njihovo ime potpisali nadbiskup i metropolit vrhbosanski msgr. Vinko Puljić i predsjednik HKB kardinal Franjo Kuharić, stoji na kraju priopćenja Tajništva Hrvatske biskupske konferencije. (Hina) gk 161824 MET oct 93