NASTAVLJEN ZNANSTVENI SKUP "KRIŽEVCI U PROŠLOSTI I SUVREMENOSTI"

KRIŽEVCI, 15. listopada (Hina) - Drugi dan Znanstvenog skupa "Križevci u prošlosti i suvremenosti" koji se održava pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti otvorio je u velikoj dvorani bivše županijske palače akademik Andro Mohorovičić. U uvodnoj riječi on je, uz ostalo, kazao da će taj skup rasvijetliti bogatu povijesnu, gospodarsku i kulturnu baštinu Križevaca i njegove okolice, napose njegov bogati duhovni život. On se počeo razvijati već od 9. stoljeća, a naročito veliki zamah doživljava u 13. stoljeću kada su Križevci proglašeni slobodnim kraljevskim gradom, Poveljom kralja Bele IV. iz 1252. godine. O zemljopisnim osnovama položaja i povijesnog razvoja Križevaca nazočnima je govorio povjesničar Mirko Marković. On je uz ostalo ustvrdio da su Križevci, zbog svog strategijskog položaja u hrvatskoj povijesti imali veliku ulogu. "Po arheološkim nalazima", kazao je on, "Križevci se spominju prvi put u doba antike. Po povijesnim izvorima Hrvati su naselili ovaj kraj sredinom 7. stoljeća kada se formiraju i prve starohrvatske plemenske župe". "Ovo je mjesto", ističe dr. Marković, "bilo važno središte ondašnje hrvatske države, a do pokrštavanja Hrvata došlo je u doba Ćirila i Metoda u 8. stoljeću". Ime Križevci, po njegovim tvrdnjama, dobilo je po prvoj crkvi Sv. Križa izgrađenoj u 9. stoljeću. Za povijesni razvoj grada Križevaca od velike je važnosti spomenuta Povelja iz 1252. kada su Križevci postali slobodni kraljevski grad, a u to doba bili su i važno mjesto koje je povezivalo Budim s jadranskim lukama. "Na ovom su se mjestu", kazao je povjesničar Mirko Marković, "vodile i česte borbe između turske i kršćanske vojske, a Turci su u ove krajeve naseljavali i veliki broj pravoslavnih Vlaha - martoloza koji su napadali hrvatska sela i gradove u tim sjeverozapadnim hrvatskim područjima". Akademik Lujo Margetić iznio je neke osobitosti povlastica za Križevce iz Povelje kralja Bele IV (1252. godina). Od tih osobitosti akademik Margetić napominje da se u križevačkoj Povelji ističe uloga običnog puka. U Povelji se navodi da je i građanstvo bilo zaštićeno te da gradska vlast nije olako izricala mjeru izgona iz grada, a "ta je odredba", po njegovim riječima, "bila važna karika između karolinškog i kasno srednjovjekovnog kaznenog postupka". Povjesničar Stjepan Antoljak osvijetlio je onaj dio povijesti koji se odnosio na povremeno održavanje hrvatskih (slavonskih) sabora u Križevcima tijekom srednjega vijeka. "Po povijesnim izvorima", navodi profesor Antoljak, "prvi državni sabori održavali su se u Križevcima već u 9. stoljeću. Jedan od važnijih sabora je zasigurno onaj iz 1324. g., u doba vladanja Anžuvinaca Hrvatsko-Ugarskom. Svakako najvažniji je Krvavi sabor iz 1397. koji je poznat po obračunu između pristaša hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda i njegovih protivnika na čelu sa Stjepanom Lackovićem, nekadašnjim hrvatskim banom i knezom Zadra, ugarskim palatinom i vojvodom", kazao je povjesničar Stjepan Antoljak. Drugog dana Znanstvenog skupa, o arheološkim podacima o Križevcima i njegovoj okolici govorio je Zoran Homen, a o antici na križevačkom tlu Zoran Gregl. O Križevcima i utvrdama križevačke kapetanije u sustavu slavonske krajine govorio je povjesničar Milan Kruhek. U popodnevnom dijelu znanstvenog skupa "Križevci u prošlosti i suvremenosti" ugledni povjesnici govorit će o crkvenim redovima i crkvenim posjedima u križevačkom kraju te o križevačkim dijalektima. U Likovnoj galeriji u Križevcima bit će otvorena izložba iz grafičke zbirke HAZU, likovna djela posvećena križevačkom kraju. (Hina) sp 151132 MET oct 93