ZNANSTVENI SKUP O BRAĆI RADIĆ

ZAGREB, 5. listopada (Hina) - U palači HAZU nastavljen je danas znanstveni skup o braći Radić. Akademik Hodimir Sirotković u svom je izlaganju o Radićevu Ustavu neutralne seljačke Republike Hrvatske iz 1921. uz ostalo kazao da se u njemu Radić zalagao za ljudska prava i građanske slobode. Radićev Ustav ostavio je u hrvatskoj pravnoj povijesti odrednice trajne vrijednosti, istaknuo je akademik Sirotković. U priopćenju "Stjepan Radić i Dalmacija" dr. Trpimir Macan je napomenuo da je Radić o Dalmaciji uvijek govorio kao o kolijevci i jezgri stare hrvatske države i ognjištu hrvatske književnosti, a zahtjev za njezinim sjedinjenjem s Hrvatskom podupirao je isticanjem narodnosne pripadnosti većine pučanstva. "To je nastavlja", dr. Macan, "Radić jezgrovito formulirao 1921. u zaključcima zastupstva HRSS iznoseći podatak da je u ondašnjoj Dalmaciji bilo 82 posto Hrvata, pa je Radić taj dio smatrao i najčišćim dijelom hrvatskoga naroda". Radić i HSS i u Dalmaciji su nakon narodnjaka i pravaša, istaknuo je Macan, ponijeli treći veliki kohezijski val u završnu fazu hrvatske nacionalne integracije. U pročitanom priopćenju Ive Banca "Stjepan Radić i komunistički pokret", uz ostalo, se navodi da je Radić u svojim nastupima i izjavama često pozitivno govorio o ruskoj revoluciji i o zajedničkim interesima Hrvatske sa 'seljačkom' Rusijom, ali je također jasno odbacivao primjenu sovjetskog modela u Hrvatskoj. Njegovo putovanje u Moskvu, napominje Banac, pa i ulazak HSS-a u Kominternu nije imalo ideološki karakter, a došao je tek kao reakcija na neuspjeh njegova putovanja na demokratski Zapad gdje su mu vrata uglavnom bila zatvorena. Banac ističe da je Radićev stav prema komunističkoj ideologiji bio uglavnom negativan, smatrajući da se Marxove terije ne mogu primjeniti na seljaštvo. No, unatoč svojoj nesumnjivoj odlučnosti, stanoviti je broj komunista ranih 30-tih godina prešao u HSS, jer je u njegovu demokratskom ozračju bilo više mjesta za demokratsku ljevicu, nego u KPJ, navodi uz ostalo Ivo Banac. Drugog dana skupa o braći Radić svoja priopćenja izložili su i drugi povjesnici, među kojima Tonči Šitin, Franko Mirošević, Mira Dimitrijević-Kolar, Hrvoje Matković, Ivo Goldstein i drugi. (Hina) ds 051529 MET oct 93