SVEČANA SJEDNICA SKUPŠTINE ISTARSKE ŽUPANIJE

PAZIN, 25. rujna (Hina) - U povodu 50. godišnjice pripojenja Istre matici Hrvatskoj danas je, u velikoj dvorani Spomen-doma sjedinjenja i slobode u Pazinu, priređena svečana sjednica Županijske skupštine Istarske županije. Svečanoj su sjednici, uz vijećnike Županijske skupštine, bili nazočni i predsjednik Županijskog doma Sabora Josip Manolić, ministrica kulture i prosvjete Vesna Girardi-Jurkić, ministar pravosuđa Ivica Crnić, papinski nuncij Giulio Einaudi, u ime Hrvatske vojske i Hrvatske ratne mornarice general zbora Antun Tus i admiral Sveto Letica, porečko-pulski biskup Antun Bogetić, te čelnici stranaka, predstavnici Saveza antifašističkih boraca, predstavnici Zajednice Talijana i drugi. Mnoge je goste, građane Pazina i Istre, na početku sjednice pozdravio predsjednik Županskije skupštine Damir Kajin i zatim podsjetio na prilike u kojima su donesene povijesne pazinske odluke. Okupljenima je govorio i župan istarski mr. Luciano Delbianco, rekavši da je rujanskim odlukama u Pazinu, prije 50 godina, potvrđena želja hrvatskog naroda Istre da nakon višestoljetnoga života pod tuđinskim vlastima i državama ostvari svoja ljudska i građanska prava u vlastitoj državi. "Bio je to svečani čin i najveća nagrada onima koji su nadljudskim naporima, nudeći kao zalog i vlastiti život, izvojevali pobjedu nad fašizmom te kapitulacijom Italije oslobodili ove krajeve fašističkog ropstva. U tom su ropstvu stradale tisuće nevinih Istrana, Hrvata, Talijana, Slovenaca i pripadnika drugih naroda, a ono je Istri, uz nasilnu kolonizaciju i talijanizaciju od 20-ih godina ovoga stoljeća, donijelo i nesreću eksodusa više od 70 tisuća ljudi", rekao je Delbianco. Dodao je da se Istra prije 50 godina svojom voljom sjedinila s Hrvatskom "vjerujući da će joj jedino u vlastitoj domovini moći biti bolje te da će u zajednici s ostalima, sebi bliskim narodima, uspješno razvijati i njegovati sve svoje povijesno uvjetovane posebnosti." Delbianco je spomenuo i poslijeratno razdoblje komunističke vladavine, koje je Istri donijelo novi eksodus i nova stradanja tamošnjeg pučanstva. "Zbog živog pamćenja prošlosti i svih iskustava", nastavio je Delbianco, "Istra je i na prvim demokratskim izborima l990. godine glasala za demokraciju, podržala suverenu i samostalnu Hrvatsku, ali je birala one ljude koji ni u jednom trenutku neće zaboraviti njezine posebnosti." "Istra je danas", dodao je Delbianco," potpuno samosvjestan politički subjekt koji ne želi više tek promatrati i sa zebnjom iščekivati posljedice onoga što joj drugi određuju, već želi sama sobom upravljati." Župan istarski kazao je da će "Istra uvijek podržati samo onu Hrvatsku koja s ponosom ističe svoje antifašističke tekovine i koja neće dopustiti da se oživotvore sve glasniji pokušaji rehabilitacije ustaštva, a time i sulude želje da se izjednače fašizam i antifašizam. Današnja, centralizirana Hrvatska ne predstavlja željeni okvir unutar kojeg bi se mogla razvijati Istra". "Ne samo rat", rekao je Delbianco, "već neučinkoviti i nedostatni zakoni, neprovođenje u život mnogih zacrtanih ustavnih načela, nemogućnost utjecaja na donošenje važnih odluka za budućnost zemlje, nerazumljiva i neshvatljiva politika da odluke pojedinaca i njihovi interesi nadvladaju želje i interese većine građana Hrvatske, usitnjavanje i neracionalno stvaranje mnoštva malih razvlaštenih općina, razbijanje prirodnih regionalnih cjelina nepoznanicama zvanim županijski ustroj, odustajanje od stvarnog provođenja u život lokalne samouprave i gašenje već odavno stečene autonomije i prava građana da odlučuju o sebi i svojoj životnoj sredini, sve niži standard zaposlenih, ukidanje europsakih standarda radničkih prava, odvraćanje pogleda od sve veće pojave kriminala, nasilnih iseljavanja, kontrolirani mediji u službi vlasti - sve to, i još mnogo toga drugog, ono je što Istra glasno odbacuje i ne želi prihvatiti kao stvarnost i trajno opredjeljenje svoje države. Jer, prihvati li se i dio spomenutih pojava, onda i naša sutrašnjica ostaje bez nade". Delbianco je govorio i o suradnji županijske i državne vlasti rekavši: "Naš se rad stalno odvija u nepovoljnim okolnostima, jer se državna vlast prečesto oglušuje o naše zahtjeve. Stalne etikete kojima se napada navodno autonomaštvo i antihrvatstvo Istre, a posebno regionalizam, jedini su odgovori na zahtjeve za poštivanje naših osobnosti. Dok se ne zadovolje naši interesi, antagonizmi na relaciji Istra - Zagreb ne samo da neće biti isključeni nego će sve više rasti". Delbianco se zatim upitao "kamo vode nabrajanja svega što je učinjeno u protekle tri godine za Istru", kad se sve što je učinjeno radilo novcem naših građana. Župan istarski govorio je i o zahtjevima za većom financijskom samostalnošću Istre, spomenuvši pritom i dosadašnji tijek privatizacije. "Istranima prijeti opasnost od sve većeg osiromašenja, ne samo kroz pad standarda zbog ratnih neprilika, već i zbog modela privatizacije koji će u ovim uvjetima stvoriti povlašteni sloj vlasnika kapitala i ogroman broj građana pretvorenih u jeftinu radnu snagu. Zato osuđujemo sve pokušaje da se o imovini Istre odlučuje bez Istrana", rekao je Delbianco. Okupljenim vijećnicima i uzvanicima Skupštine Županije istarske govorio je i predsjednik Županijskog doma hrvatskog Sabora Josip Manolić. Čestitajući dan koji slavi Istra i cijela Hrvatska, Manolić je istaknuo da je u ovako svečanim trenucima teško odoljeti emocijama. "Današnja nas proslava", rekao je Manolić, " vraća 50 godina unatrag. Sjećam se tih dana ovdje u Istri, sjećam se i Pazina, kao i oduševljenja koje je nosilo hrvatskog čovjeka da postavi tu krunu duge antifašističke borbe na ovim prostorima. Ta je kruna imala svoju prošlost i dugi put, jer je antifašistička borba počela puno prije nego što je počela u drugim dijelovima Hrvatske i svijeta. Svi oni koji su disali hrvatski i iskazivali svoje nacionalne osjećaje na ovim prostorima, bili su izloženi progonima, a utočište su tražili u svojoj matici Hrvatskoj i u Zagrebu". "Ne želim polemizirati, ali neke su me županove riječi potaknule da ih pokušamo protumačiti u objektivnim prilikama u kojima se danas nalazimo. Između Istre i Zagreba nema nikakvog sukoba. Zagreb razvija demokraciju na antifašističkim tradicijama, kao što je razvija Istra i cijela Hrvatska. Demokracija je tekovina antifašizma, a tome nas uči i europska i svjetska povijest. Najfašističkije zemlje Europe izgradile su demokraciju i demokratske institucije na kojima im danas svijet može zavidjeti, a tim putem želi ići i cjelovita hrvatska politika. Među osobitostima Istre spomenuta je lokalna samouprava, koja nije samo njezina osobitost. Županijskim ustrojem želimo decentralizirati državnu vlast i ostvariti ustavna načela, a zahtjevi za samoupravom podjednako su izraženi u svim krajevima Hrvatske. Hrvatska je politika k tome i usmjerena, a kojim će tempom to ostvariti ovisi i o vama i o argumentima kojima će ustrajati da ta samouprava bude upravo onakva kakvom smo je predvidjeli Ustavom. Istra, kao i drugi krajevi, ima svojih osobitosti, ali ja bih apelirao da ljudi koji danas vode politiku u Istri, koji su dobili povjerenje istarskog čovjeka i hrvatskog puka, vode računa o pojedinim svojim formulacijama i zahtjevima koji se odnose na cjelovitu hrvatsku politiku. Pođu li tim putem, mislim da će biti manje nesporazuma i da ćemo naći rješenja koja će zadovoljiti hrvatskog čovjeka u Istri. Ono na čemu želimo dalje graditi našu politiku nije razdvajanje hrvatskog puka i nacionalnih manjina na ovim prostorima, nego osiguranje njihove svekolike ravnopravnosti." Govoreći o gospodarskom trenutku i tijeku privatizacije, predsjednik Županijskog doma je istaknuo značenje činjenice da bi dioničarima tijekom pretvorbe trebali postati upravo oni koji su godinama gradili i razvijali pojedina poduzeća, što će biti i jamstvo daljnjeg razvoja hrvatskog gospodarstva. Pojedina ćemo rješenja u pretvorbi i privatizaciji, po Manolićevim riječima, morati dograđivati da bismo te procese učinili pristupačnijima što širem krugu ljudi. "Moramo, međutim, uvažiti i činjenicu", dodao je Manolić, "da se jedan dio hrvatskog gospodarstva mora otvoriti i svježem svjetskom kapitalu, koji nam može pomoći da u ovom prijelaznom trenutku krenemo u daljnji razvoj". Na svečanoj su sjednici govorili i sudionici antifašističke borbe i sudionici pazinskog skupa na kojem su donesene povijesne odluke. (Hina) mc 251032 MET sep 93