ZNANSTVENI SKUP U ČAST SJEDINJENJA ISTRE S MATICOM DOMOVINOM HRVATSKOM

ZAGREB, 23. rujna (Hina) - U povodu i čast 50. obljetnice odluka o sjedinjenju Istre s maticom, domovinom Hrvatskom, danas je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti otvoren 24. znanstveni skup "Pazinski memorijal" s temom "Stranački život u Istri od 1861. do 1945." Otvarajući dvodnevan znanstveni skup, koji je priredila pazinska Katedra Čakavskog sabora i Razred za društvene znanosti HAZU, predsjednik HAZU akademik Ivan Supek rekao je da 50. obljetnica te odluke ima veliko značenje u novijoj hrvatskoj povijesti, te da predstavlja vrijeme u kojem je istarski čovjek težio za slomom fašizma, držeći se načela koje je utemeljio ZAVHOH. U tim prijelomnim trenucima istarske i hrvatske povijesti posebno je bila iskazana težnja Istrana za sjedinjenjem s maticom domovinom, ustvrdio je uz ostalo akademik Supek. Dr. Petar Strčić u svojem je priopćenju raščlanio povijesne okvire za donošenje odluke o sjedinjenju Istre s maticom, domovinom Hrvatskom, u rujnu 1943. istaknuvši da se "povijesni okvir Istre tisućljećima širio i suzivao i to onako kako se mijenjao njezin životni sadržaj, obično ovisan o vanjskim silnicama". "Tako je bilo i u 19. i 20. st.", nastavio je dr. Strčić, napominjući da su se "pojavila četiri bitna čimbenika: talijanski iredentizam - koji se nastavlja u fašizam, drugi je hrvatska nacionalna svijest, treći je komunizam, a dio drugoga i trećega čimbenika je i antifašizam", ustvrdio je dr. Strčić. Prve žrtve u svijetu u borbi s fašizmom pale su u Istri, a tu je i prvi put fašizmu pružen oružani otpor, istaknuo je dr. Strčić, napominjući ujedno da su i prve žrtve među Hrvatima uoči drugoga svjetskog rata i u njemu bili upravo Hrvati iz Istre i drugih naših krajeva pod Italijom, a što se u nas zaboravlja, upozorio je, uz ostalo, dr. Strčić. Govoreći o ZAVNOH-u i pazinskim odlukama o sjedinjenju Istre s domovinom iz rujna 1943., akademik Hodimir Sirotković je upozorio na važnost odluka što ih je Okružni NO za Istru donio 13. rujna 1943. u Pazinu. U tom proglasu, napominje dr. Sirotković, kaže se da je "duh Istre ostao uza sve pokušaje denacionalizacije nepokoren, Hrvati Istre nisu postali poslušnim robljem, a ne čekajući da im drugi donese slobodu, Istrani su vlastitim snagama jurnuli na vojarne talijanskih vojnih vlasti". "Nećemo nikada više dopustiti da se našom sudbinom drugi poigrava, kaže se odlučno u proglasu rodoljubima Istre", kazao je dr. Sirotković, podsjećajući da na svršetku toga povijesnog proglasa stoji: "Istra se priključuje matici zemlji i proglašuje ujedinjenje s ostalom našom hrvatskom braćom." Pazinska odluka postaje političkim temeljem za sve daljnje državnopravne odluke koje su je slijedile, dogradile i dopunile. Ona sadržava elemente revolucionarnoga državnopravnog čina kojim se utvrđuje faktički prestanak talijanskog suvereniteta u Istri, kazao je uz ostalo akademik Hodimir Sirotković. U svojem priopćenju o granicama Istre u programima hrvatskih političkih stranaka u drugomu svjetskom ratu, dr. Ljubo Boban ustvrdio je uz ostalo da je prvi put dogovorena granica između hrvatskog i slovenskog partizanskog pokreta u veljači 1944. Dvodnevni znanstveni skup nastavlja se sutra u Domu sjedinjenja i slobode u Pazinu, a o temi Stranački život u Istri od 1861. do 1945. govorit će dvadesetak hrvatskih povjesničara. (Hina) mc 231407 MET sep 93