PREDSJEDNIK TUĐMAN : MOŽEMO BITI PONOSNI NA HRVATSKI ANTIFAŠISTIČKI POKRET

ZAGREB, 24. rujna (Hina) - Svečanom sjednicom Zastupničkog i Županijskog doma, održanom u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, Sabor Republike Hrvatske obilježio je danas 50. obljetnicu sjedinjenja Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj. Svečanoj sjednici nazočan je bio i predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman koji je, pozdravljajući nazočne, kazao da "danas ima mnogo razloga ne samo da proslavimo, već i da prosudimo puno povijesno značenje onih događaja i odluka, od prije 50 godina, koji su bili i ostali stvarni i pravni temelj konačnoga i neopozivoga sjedinjenja do tada odijeljenih, ili otrgnutih, pod okupacijom fašističke Italije, hrvatskih etničkih područja s maticom domovinom Hrvatskom". "Događaji što su se zbili prije 50 godina ocrtavaju se na obzorju hrvatske opstojnosti kao povijesne stečevine od neprocjenjive važnosti i to kao veliko postignuće hrvatskoga antifašizma, u nacionalnom i demokratskom smislu, na koji s pravom možemo biti čak i više ponosni, nego mnogi drugi narodi", kazao je predsjdnik Tuđman. Osvrćući se na hrvatski antifašistički pokret pod vodstvom Glavnog štaba partizanskih snaga Hrvatske i ZAVNOH-a 1943., dr. Tuđman je podsjetio na to da je nakon kapitulacije Italije, 8. rujna, došlo do naglog općeg ustanka istarskih Hrvata, u kojem je sudjelovalo oko 18 tisuća ljudi, kojima su se pridružili i mnogi pripadnici talijanske manjine. Za kratko vrijeme, nastavio je, cijela se Istra uspjela vlastitim snagama osloboditi, pri čemu je razoružano oko devet tisuća talijanskih vojnika. Već 13. rujna 1943. Okružni narodnooslobodilački odbor za Istru objavio je proglas o sjedinjenju s maticom zemljom, a tu je odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka Hrvatskoj 20. rujna 1943. prihvatio i ZAVNOH s hrvatskim rodoljubom i pjesnikom Vladimirom Nazorom na čelu, i odlukama iza kojih je bio komunistički prvak Andrija Hebrang. U tadašnjim prilikama, kazao je dr. Tuđman, te su odluke stvorile pretpostavke i za današnju hrvatsku državnu neovisnost. "Uspostavom narodne vlasti i vojske te odlukama NOO-a za Istru, ZAVNOH-a i AVNOJ-a stvorene su političke i pravne pretpostavke da se po okončanju rata ta hrvatska područja vrate u okrilje matice domovine", rekao je predsjednik Tuđman, dodajući da je najveći dio istarskog poluotoka pripao Hrvatskoj, a manji, rubni dijelovi, Sloveniji i Italiji. Osvrćući se na povijest istarskog poluotoka, dr. Tuđman je istaknuo da je uz većinski hrvatski narod tamo živjela i talijanska i slovenska etnička zajednica, pa je to područje bilo i ostalo plodno susretište različitih naroda, kultura, običaja i predaja. On je nadalje istaknuo da su zemljopisna odijeljenost od ostalih hrvatskih teritorija te slabe prometne veze djelovali dezintegrativno u odnosu na maticu domovinu. Govoreći o nacionalnom osvješćivanju Istre, dr. Tuđman je podsjetio da su od 60-ih godina 19. stoljeća do početka 20. stoljeća glavnu ulogu imali svećenici. "Bila je to borba za nacionalna prava i slobode, za osvajanje političkog prostora za hrvatski, pretežito seljački puk u Istri", kazao je Predsjednik Republike. Osvrćući se na povijest Istre u doba Habsburške Monarhije te prvoga svjetskog rata, dr. Tuđman je kazao da je u "doba fašističke okupacije Istre i drugih krajeva (1918 - 1943) hrvatski narod bio okrutno zlostavljan, progonjen, iseljavan i asimiliran". "Nakon svršetka prvoga svjetskog rata zarobljeni Hrvati i Slovenci mjesecima su zadržani u talijanskom zarobljeništvu dok su svi drugi odmah pušteni kućama", rekao je predsjednik Tuđman, dodavši da je Kraljevskim dekretom od 28. ožujka 1923. počelo nasilno potlačivanje hrvatskih imena i prezimena te imena mjesta u Istri, a 31. prosinca 1923. donesen je dekret o zabrani "smiješnih" netalijanskih imena. "Fašističko nasilje nije nažalost, bilo jedino koje je u ovom stoljeću pogodilo Istru i spomenute gradove i otoke", istaknuo je dr. Tuđman dodavši da se na razdoblje fašizma nastavilo razdoblje komunističkog sustava. Osvrćući se na komunističku represiju, on je kazao da je ona bila pogubna i stoga što je na gospodarskom području uništavala svako poduzetništvo, a stradala je čovjekova ljudska i nacionalna sloboda. "Hrvatsko komunističko vodstvo nije shvatilo povijesno značenje svestrane integracije Istre, Rijeke i svih krajeva u život Republike, jer je ideologija komunističkog internacionalizma, pa i jugoslavenstva za to vodstvo bila iznad nacionalnih interesa", ustvrdio je predsjednik Tuđman. Stavljajući te događaje u kontekst današnjih zbivanja u Istri, Predsjednik je, uz ostalo, naglasio da je razumljivo što je takva pogrešna politika prema Istri urodila negativnim posljedicama u tom smislu da su mnogi stjecali dojam kako Zagreb i sve što je s one strane Učke ima maćehinski odnos prema Istri. "Danas se to očituje u pokušaju proglašavanja 'istarskog naroda', i namjera da se u istarskoj himni izvorni izraz 'roda hrvatskog' promijeni u izraz 'roda istarskog', što je očito ne samo neosnovana nego i podmukla, duboko protuhrvatska pojava", rekao je dr. Tuđman. On je nadalje kazao da svu dubinu i dalekosežnost takvih nastojanja razotkriva i zahtjev da se Istra demilitarizira te donese posebni "ustavni" zakon o Županiji istarskoj. Govoreći o današnjoj politici dr. Franjo Tuđman je naglasio da se "treba posvetiti puna pozornost osiguranju građanskih i etničkih prava talijanske nacionalne manjine", dodavši da se dvojezičnost može uvesti samo u onim općinama gdje je talijanska manjina u većini. Suverena Hrvatska, kazao je, mora poklanjati osobitu pažnju gospodarskom razvitku Istre i drugih krajeva, a da to Hrvatska već čini govore činjenice da su počeli mnogi radovi na prometnom povezivanju Istre i ostalog dijala Hrvatske. Dr. Tuđman je naglasio da je posebno mnogo napravljeno u području telekomunikacija, a Hrvatske su željeznice 1991. preuzele istarske pruge kojima je do tada upravljalo slovensko željezničko poduzeće. "Sveukupna hrvatska državna uprava mora voditi takvu prosvjetnu, kulturnu, gospodarsku i demografsku politiku da Istra, Rijeka, Zadar i svi spomenuti otoci u svakom pogledu što prije osjete blagodati svoje države, čemu i sami mogu najviše pridonijeti svojim razvitkom i njegovanjem svojih posebnosti, uključujući se skladno u cjelinu Hrvatske", kazao je na kraju svog govora predsjednik Tuđman. Nazočnima se obratio i predsjednik Županijskog doma hrvatskog Sabora Josip Manolić koji je, podsjećajući na 50. obljetnicu sjedinjenja, između ostalog istaknuo da u povijesti pojedinih naroda postoje događaji i datumi koji obilježavaju njihovu sudbinu. "U uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju II svjetskog rata Pazinske odluke i Odluka ZAVNOH-a o sjedinjenju okupiranih krajeva Hrvatskoj - imaju veliko značenje. Ove odluke odraz su antifašističke borbe hrvatskog naroda i sastavni dio izvorišnih osnova Ustava Republike Hrvatske koji je Hrvatski Sabor izabran na prvim demokratskim, slobodnim i višestranačkih izborima, donio u prosincu 1990. godine", kazao je Manolić. Podsjećajući na ogroman doprinos, hrabrost i nesebičnost hrvatskih branitelja, kao i svih koji su svojim radom okupili hrvatski narod oko zajedničkih ciljeva, predsjednik Županijskog doma kazao je da je potrebno istaknuti da je "upravo u domovinskom ratu došlo do izmirenja svih Hrvata". "Pojavljuju se nažalost pojedinci koji nisu svjesni povijesne pomirbe svih Hrvata, jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske, te svojim postupcima, možda i nesvjesno, pokušavaju narušiti ovu stečevinu. Ovakvim pojavama, koje nanose neprocjenjivu štetu hrvatskom narodu i Hrvatskoj državi, suprotstavljat ćemo se svim demokratskim sredstvima", rekao je Manolić. Ističući da se današnjom svečanom sjednicom hrvatskog Sabora obilježavaju značajni događaji iz novije državnopravne povijesti, predsjednik Županijskog doma naglasio je i veliki doprinos koji su dale antifašističke borbene jedinice formirane na području Hrvatske tijekom II. svjetskog rata, napominjući da se na taj način Hrvatska našla na strani velike savezničke antifašističke koalicije. (Hina) mn 241041 MET sep 93