KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKOJ DJELATNOSTI

ZAGREB, 23. rujna (Hina) - Vlada Republike Hrvatske uputila je u saborsku proceduru Konačni prijedlog Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti koji u odnosu na rješenja sadržana u Prijedlogu zakona, donosi više izmjenjena i dopuna. Među važnijima je odredba po kojoj ulogu predsjednika Nacionalnog znanstvenog vijeća, namjesto predsjednika Vlade, preuzima ministar znanosti i tehnologije. Isto tako, članovi Vijeća po položaju ostaju samo predsjednik Vlade i predsjednik Hrvatske gospodarske komore. Znanstvenoistraživačkim pravnim osobama utvrđeni su ne samo javni instituti, javna sveučilišta i fakulteti u njihovu sastavu, već i privatni instituti i visoka sveučilišta, ako ispunjavaju potrebne uvjete. Uz odredbu koja i strukovnim udruženjima omogućava da se registriraju kao znanstvene udruge, u tekst Konačnog prijedloga dodan je i članak koji i umirovljenim znanstvenim savjetnicima garantira zadržavanje znanstvenog zvanja kao počasnog. Prema Konačnom prijedlogu Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, strategija znanstvenoistraživačke djelatnosti u Hrvatskoj se određuje Nacionalnim znanstvenoistraživačkim programom (NZP), a o sustavnom razvoju te djelatnosti brine Nacionalno znanstveno vijeće. Sadržaj NZP-a kreće se od utvrđivanja prvenstvenih zadaća u spomenutoj djelatnosti do definiranja raspodjele sredstava za izvedbu Programa. Inače, Program, na razdoblje od šest godina donosi hrvatski Sabor, koji utvrđuje i sredstava za izvedbu Programa i to kod njegovog donošenja. Radi sustavne provedbe Programa pri Ministarstvu znanosti i tehnologije osnivaju se Znanstveno vijeće ministarstva i znanstvena područna vijeća, čija je temeljna uloga ocjena kvalitete znanstvenoistraživačkih projekata te praćenje njihove izvedbe. Prijedlog Nacionalnog znanstvenoistraživačkog programa hrvatskom Saboru podnosi Nacionalno znanstveno vijeće, i to je, kako objašnjava predlagač, najvažnija zadaća Vijeća, koje ima dvadeset članova. Prema tekstu Konačnog prijedloga, znanstvenoistraživačku djelatnost obavljaju znanstvenoistraživačke pravne osobe, instituti, sveučilišta, fakulteti i HAZU, dok druge pravne osobe, mogu obavljanje te djelatnosti upisati u sudski registar na temelju prethodne suglasnosti Ministarstva znanosti i tehnologije, ako ispunjavaju osnovne standarde za vrsnu izvedbu te djelatnosti (prostorne, osobne, tehničko-tehnološke). Zakon otvara mogućnost da se uz javne, osnivaju i privatni instituti, ne samo kao ustanove, već i kao trgovačka društva (na profitnoj osnovi), a ujedno precizno dijeli znanstvena i istraživačka zvanja. Uvjeti za izbor znanstvenika i istraživača su pooštreni. Prema Konačnom prijedlogu zakona, Nacionalno znanstveno vijeće treba se imenovati i započeti s radom najkasnije tri mjeseca od dana stupanja na snagu zakona, dok bi se prvi Nacionalni znanstvenoistraživački program donio najkasnije godinu dana od početka rada Vijeća. Prvi bi se Program donio za razdoblje od tri godine. (Hina) ds 231046 MET sep 93