SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Raste pritisak za prijemom istočnoeuropskih zemalja u NATO Naslov: Hoće li istočna Europa u NATO? Podnaslov:Iako NATO, suočen s optužbama o neaktivnosti glede rata u Bosni i opasnošću gubljenja javne podrške, počinje razmatrati pitanje prijema nekadašnjih neprijatelja, malo je vjerojatno da će do toga uskoro doći, no neke najave visokih dužnosnika znakovito ukazuju da su radikalne promjene na vidiku, posebice kada su u pitanju Mađarska i Poljska Piše: Nicholas DOUGHTY, Reuter BRUXELLES - Suočen s optužbama o neaktivnosti glede rata u Bosni kao i s opasnošću gubljenja javne podrške, NATO počinje razmišljati o radikalnoj promjeni - primanju svojih bivših neprijatelja u članstvo. Malo je vjerojatno da će zapadni savez, koji broji 16 zemalja članica, u bližoj budućnosti primiti zemlje istočne Europe, no diplomati tvrde da bi se Mađarska i Poljska, koje izgaraju od želje da se sklone pod zaštitnički kišobran NATO-a, mogle nadati nekim promjenama. Od završetka Hladnog rata, NATO je tvrdio kako pitanje proširenja organizacije nije na dnevnom redu. Umjesto toga, uspostavljene su diplomatske i vojne veze s članicama bivšeg Varšavskog pakta kroz " vijeće za suradnju". Glavni tajnik NATO-a Manfred Woerner prošlog je tjedna, međutim, dao značajan signal izjavivši kako bi na sastanku na vrhu predviđenom za siječanj ponovno valjalo razmotriti to pitanje. "NATO nije zatvorena trgovina", izjavio je Woerner na konferenciji. "Po mome mišljenju došlo je vrijeme da se otvore konkretniji izgledi za one zemlje centralne i istočne Europe koje želje postati članicama NATO-a, a koje bi zadovoljavale uvjete ulaska u članstvo". Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel prošlog je tjedna izrazio slično mišljenje, u čemu diplomati NATO-a vide znak pojačanog pritiska unutar organizacije. U ovotjednom izviješću Skupštine NATO-a, sa sjedištem u Bruxellesu, u kojoj sjede parlamentarci zemalja NATO-a, stoji kako bi savez morao razmotriti primanje u članstvo onih zemalja istočne Europe za koje se očekuje da će biti primljene u EZ. To bi pomoglo pomirenju gospodarskih i vojnih aspekata sigurnosti, stoji u izviješću. Članice NATO-a su sve zemlje članice EZ-a osim Irske. U osnivačkoj povelji NATO-a iz 1949. godine stoji da bilo koja država može postati članicom toga saveza ukoliko se sve države članice s time slažu. Od 1949. godine četiri su zemlje od tada tako i primljene: Grčka i Turska 1952 godine, Njemačka 1955. te Španjolska 1982. godine. Međunaslov: Razlozi -za- i -protiv- primanja Mnogi od saveznika ipak su zbog raznih razloga još uvijek duboko skeptični glede primanja u članstvo zemalja istočne Europe. Jedna od glavnih bojazni - da bi se Rusija mogla suprostaviti širenju saveza prema istoku - otklonjena je prošlog mjeseca kada je ruski predsjednik Jeljcin za posjete Varšavi izjavio kako se Poljska može priključiti savezu ukoliko to želi. Kao rezultat toga,poljski ministar vanjskih poslova Krzystof Skubiszewski izjavio je prošlog tjedna kako očekuje da se na sastanku na vrhu NATO obveže na primanje njegove zemlje u članstvo. Postoje i drugi, dublji razlozi zbog kojih određene zemlje oklijevaju otvoriti vrata ulasku u savez. Neki kao argument ističu da bi to moglo oslabiti proces donošenja odluka unutar saveza, koji je već i sada dovoljno otežan za njegovih 16 članica. Gotovo uvijek su potrebni kompromisi da bi se postigao konsenzus, a ključni trans-atlantski odnosi već su pomućeni strahom zbog situacije u Bosni. Neki pak brinu da bi NATO mogao u istočnoj Europi biti uvučen u sukobe slične onom na prostoru bivše Jugoslavije ukoliko bi garancije sigurnosti bile proširene na nove i još uvijek krhke demokracije. Što je, dakle, pored Jeljcinove izjave, izazvalo promijenu? Diplomati NATO-a tvrde kako se odgovor nalazi u činjenici da je savez zabrinut zbog šteta nastalih sukobom na području bivše Jugoslavije, obzirom da ga se smatra slabim i neodlučnim. Postoje i bojazni da bi NATO mogao izgubiti javno podršku, osobito u SAD-u. "Mnogi od nas počinju shvaćati da se NATO mora preuzeti aktivniju ulogu u svijetu, da se ne smije baviti samo obranom svojih bogatih članica", izjavljuje jedan diplomat. Zemlje istočne Europe, koje već traže primanje u EZ, izjavljuju da traže da se na sastanku na vrhu NATO-a barem odrede kriteriji primanja u savez, primjerice, odanost demokraciji i poštivanje ljudskih prava. Dužnosnici saveza navode kako se na sastanku na vrhu najvjerojatnije neći ići dalje od principijelne izjave o tome da je savez otvoren novim članicama. Pa i takvo što bi, samo po sebi, označilo promjenu. Europska zajednica, zabrinuta glede troškova uključivanja u članstvo siromašnih zemalja, odbila je zemljama istočne Europe dati raspored za učlanjivanje iako priznaje da se spomenute zemlje žele učlaniti. (Hina) br 182128 MET sep 93