SJEDNICA HRVATSKE VLADE U RIJECI

RIJEKA, 16. rujna (Hina) - Trideset deveta sjednica Vlade Republike Hrvatske, održana je danas u Rijeci, a dnevni red sjednice bio je vezan uz problematiku Primorsko-goranske županije i Rijeke. Tako se u raspravi o stanju u hrvatskoj brodogradnji između ostaloga, čulo kako najveće teškoće u toj industrijskoj grani predstavljaju nedostatak ugovora i sukladno tome nezaposlenost kapaciteta, kao i opterećenost gubicima u iznosu od čak 335 milijuna američkih dolara. Samo za financiranje tekuće proizvodnje - dovršenje brodova, vrijednih oko 200 milijuna američkih dolara, potrebno je hitno ulaganje od 50 milijuna USD. Kako je istaknuo predsjednik Vlade Nikica Valentić, "brodogradnja, kao jedna od temeljnih grana hrvatske industrije svrstat će se u red prioriteta, te će se nastojati proširiti proizvodnju ali na realnim temeljima i nikako ne pod svaku cijenu". Vlada je dala podršku brodogradnji investicijom od 24,4 milijuna američkih dolara, dok će se ostatak sredstava potrebnih za financiranje tekuće proizvodnje osigurati aranžmanima s poslovnim bankama. Također će se, rečeno je, podržati kontakte s pojedinim potencijalnim velikim naručiteljima, primjerice Kinom i Rusijom, s kojima će se nastojati postići dogovor o plaćanju dijela roba u razmjeni - brodovima. Puna podrška dat će se privatizaciji i restrukturiranju proizvodnje, ali će se, rečeno je, uvesti oštra financijska analiza poslovanja trošenja sredstava, te će se preispitati članstva u upravnim odborima brodogradilišta, kako bi se zamijenilo osobe koje nisu sposobne provoditi politiku Vlade. U dijelu zasijedanja posvećenom brodarstvu i morskim lukama čulo se, među ostalim, da su raspad tržišta bivše Jugoslavije i globalna pomorska recesija, uzroci lošega poslovanja hrvatskih brodara, od kojih tek nekoliko posluje bez gubitaka. Doministrica pomorstva, prometa i veza dr. Ljerka Mintas-Hodak, istaknula je kako se hrvatska flota mora obnavljati brodovima iz vlastite proizvodnje, a u linijskom brodarstvu, kazala je, treba uznastojati da se svo hrvatsko brodovlje vrati pod domicilnu zastavu, ali tako da se ne povrijede interesi inozemnih poslovnih partnera. "Nužno je odrediti strateške interese Republike Hrvatske glede odražvanja trgovačkih, pomorskih pravaca, ali se ne smije slabiti pozicija naših luka. Pritom treba paziti da domaće kompanije ne konkuriraju međusobno, a nužno je i stimulirati domaće gospodarske subjekte da koriste naše brodarske potencijale", kazala je doministrica Hodak. Vlada Republike Hrvatske, zaključeno je, nastojat će prioritet dati razvitku prometne infrastrukture s težištem na povezivanju luka sa zaleđem, te s područjima drugih država koje gravitiraju Jadranu. Također će se podržati obnova i razvoj porušenih lučkih kapaciteta i ubrzati donošenje zakonske regulative o lučkom sustavu. Znatna pažnja posvetit će se, kako je rečeno, boljoj ali racionalnijoj povezanosti hrvatskih otoka s kopnom. Ministar turizma mr. Niko Bulić, prezentirao je Vladi dokument o razvojnoj strategiji hrvatskoga turizma, a poglavito je istaknuo da su osnovni ciljevi razvoja turističkoga sektora Hrvatske obnova, zaštita i potpunija valorizacija turističkih potencijala, te izgradnja novoga identiteta i tržišno usmjeravanje Hrvatske kao jedne od vodećih turističkih zemalja Mediterana i Europe. Da bi se to postiglo, kazao je Bulić, nužna je prilagodba tržišnim promjenama, rekonstrukcija i modernizacija ponude, znatno investiranje u turizam a posebno u obrazovanje kadrova, a pažnju treba pokloniti i upravljanju razvojem turizma, vlasničkoj pretvorbi i privatizaciji, davanju koncesija u turizmu i strateškom marketingu u funkciji turističkoga razvitka. Hrvatski je turizam, čulo se, u prvih osam mjeseci ove godine zabilježio značajan porast fizičkoga opsega prometa, iako nije u cijelosti ostvario očekivanja. U prvih osam mjeseci ostvareno je 10,7 milijuna noćenja, od čega više od 85 posto u Istri i na Kvarneru. Prihod od turizma će, rečeno je, po osnovici ukupne turističke potrošnje za 1993. iznositi više od milijardu američkih dolara, te su sredstva koja su uložena u pripremu sezone višestruko vraćena. Znatna pažnja na današnjoj sjednici Vlade poklonjena je i prometnoj infrastrukturi županija Primorsko-goranske i Istarske, jer je, kako se čulo, razvitak prometnica što povezuju glavnu hrvatsku luku Rijeka sa zaleđem, te Srednjom i Zapadnom Europom, kao i cjelovita prometna integracija Istre s ostalim dijelovima hrvatskoga prometnog sustava, strateški interes ukupnoga hrvatskog gospodarstva. Zaključeno je da će se, u okvirima realnih financijskih mogućnosti hrvatske države, ali i traženjem alternativnih financijskih izvora, a ponajprije međunarodnih, Rijeku povezivati i cestama i željezunicom, nastojat će se valorizirati zračnu luku Rijeka na Krku a i dalje će se razvijati, na primorsko-goranskom i istarskom području već relativno dobra telekomunikacijska mreža. Na današnjoj sjednici usvojen je i prijedlog plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja Jadrana, radi smanjenja šteta po okoliš. Prihvaćeno je i izvješće ministra poljoprivrede i šumarstva Ivana Tarnaja o gospodarenju šumama na području Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije. Po hitnom postupku Vlada je prihvatila nacrte prijedloga zakona o provođenju rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u svezi sa sankcijama protiv SR Jugoslavije i obnavljanju vanjskotrgovinskog prometa na području Republike Hrvatske pod zaštitom UN, o pretvorbi društvenih poduzeća, zabrani raspolaganja zadružnom imovinom u društvenom vlasništvu, prijelog zakona o redoslijedu plaćanja nepodmirenih obveza, te Prijedlog odluke o prihvaćanju tehničke pomoći austrijske vlade u formiranju hrvatske garantne banke za mala i srednja poduzeća. Zaključno je, uz elaboraciju dopredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granića, kao dopunskoj točki dnevnoga reda, bilo govora i o primjeni "Zajedničke izjave", koji su u Ženevi potpisali predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, a koja bi, rečeno je, trebala biti "korakom napretka pred buduće pregovore". (Hina) dd 161642 MET sep 93