LICE I NALIČJE PRIVATIZACIJE

Nadnaslov : Hrvatska-privatizacija Naslov : Najavljena brana uočenim nepravilnostima u privatizaciji Podnaslov : Zamjenik predsjednika Fonda za privatizaciju upozorava na neke nove nepravilnosti u dosadašnjem tijeku privatizacije te predlaže poteze kojima će se cijeli taj proces pospješiti Proces privatizacije u istočnoeuropskim zemljama razlikuje se po modelima, dosadašnjim dostignućima kao i okruženju i prilikama pod kojima se odvija. Hrvatska je tu svakako u težoj ulozi budući da je uz ratnu situaciju bila prisiljena najprije obaviti pretvorbu društvenog u poznato vlasništvo pa tek onda prići težem i ujedno pravom poslu - privatizaciji. Uz pretvorbu, je obavljana i privatizacija te je, od 13 milijardi njemačkih maraka kapitala u pretvorenih više od 1.600 poduzeća, privatizirano 43,6 posto (više od 5,5 milijardi maraka), dok su fondovi postali vlasnici 51,6 posto dionica. Osim toga, danas se privatizacija obavlja i javnim prikupljanjem ponuda, prodajom dionica na Zagrebačkoj burzi, dodjelom dionica invalidima i obiteljima poginulih u domovinskom ratu (Hrvatski domovinski fond), a nedavno su se međunarodna konzultantska kuća EPIC i Investco obvezali stranom tržištu ponuditi dionice 14 hrvatskih poduzeća. Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća donesen je prije domovinskog rata, a u njegovoj neposrednoj primjeni došlo je do odstupanja u provođenju, a to je uz naglašene političke napetosti vezane uz privatizaciju, prouzročilo česte izmjene i dopune zakonskih odrednica, istaknuo je u razgovoru za Hinu zamjenik predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju mr. Filip Brekalo. Posao je otežan i time što za taj opsežan posao nisu bili osigurani svi preduvjeti i pretpostavke, kao što su zakoni o denacionalizaciji, koncesijima, pomorskom dobru, građevinskom i poljoprivrednom zemljištu, a nije bio uređen porezni sustav, institut revizije i financijske policije idr. Međunaslov: Dosadašnji rezultati i problemi Od oko 3.166 društvenih poduzeća, za autonomnu se pretvorbu opredijelilo njih 2.820, dok je 15 poduzeća preneseno u Hrvatski fond za privatizaciju po knjigovodstvenoj vrijednosti, a kod 320 obavljen je stečaj. Suglasnost Fonda trebalo bi do kraja ovog mjeseca imati 2.350 poduzeća, oko 150 poduzeća će dobiti negativan odgovor, dok je ostalih oko 370 poduzeća dobilo mogućnost odgode autonomne pretvorbe. Izmjene i dopune Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, kao i spremnost raznih konzultantskih tvrtki i pojedinaca da ga izigravaju, doveli su, smatra mr. Brekalo, do devijacija u njegovoj praktičnoj provedbi, a posljedice su razne nepravilnosti, kao što su nepoštivanje zakonitosti, nemoralni i kriminalni postupci. Posebno je nepotrebna bila izmjena ovog Zakona u kolovozu prošle godine kojom je sadašnjim i bivšim djealatnicima omogućena prioritetna kupnja dionica poduzeća i iznad 20.000 maraka, uz mogućnost obročne otplate i pod uvjetima godišnje revalorizacije prema porastu cijena na malo, ocijenio je Brekalo i dodao da je ta izmjena bila nepotrebna jer je nastala kao posljedica nedopustive prakse tadašnjeg Hrvatskog fonda za razvoj, koji je te kriterije praktično primjenjivao i prije smomenute izmjene. Nepravilnosti i nezakonitosti su, nastavio je, pretežito u svezi s načinom plaćanja dionica, a na te je propuste, od plaćanja dionica na teret poduzeća do polica osiguranja i managerskih kredita, upozoravano i tada kada je pretvorbu obavilo tek nekoliko desetaka poduzeća. Brojne nepravilnosti i nezakonitosti spriječene su i bit će spriječene primjenom obvezujućih Zaključaka o razrješenju ključnih pitanja u procesu pretvorbe i privatizacije koje je nedavno prihvatio hrvatski Sabor. Međunaslov: Nove nepravilnosti na vidiku Međutim, upozorava Filip Brekalo, sada se pak pojavljuju neke druge nepravilnosti, koje je potrebno spriječiti u samom začetku. Kao jedna od njih svakako je masovna pojava prodaje imovine poduzeća nakon pretvorbe, a to se čini u poduzećima u kojima netko upravlja s 51 posto dionica, a otplatio je tek pet posto. Naime, smanjivanje glavnice da bi se podmirivali tekući rashodi apsolutno je neprihvatljivo, kazao je, dok se prodaja imovine za ulaganje u nove investicije i racionalno poslovanje može smatrati opravdanim. Stoga je potrebno da upravni odbori dobro promisle što je gospodarski opravdano, a što nije. Nepravilnost je i da poduzeće, kao pravna osoba, kupuju dionice od svojih djelatnika koji te dionice još nisu ni otplatili. Time se zaustavlja proces privatizacije a povećava se uloga države i njeno vlasništvo, a to je nezakonito, jer još nije ozakonjena prodaja prava, odnosno trgovina neotplaćenim dionicama. Treća nepravilnost je u posljednje vrijeme najčešće spominjana uz pojam tzv. managerskih kredita. Naime, upozorava mr. Brekalo, u poduzećima se isplaćuju dividende i tijekom godine, kako bi se onda tim sredstvima otplaćivale obveze nastale ranijim podizanjem managerskih kredita. Po Zakonu o neposrednim porezima, isplata dividendi je, naime, dozvoljena tek na kraju godine i tek kad se plati porez na dobit, dok je isplata dividendi tijekom godine moguća jedino uz odobrenje porezne uprave. Međunaslov: Prijedlozi za uspješniju privatizaciju Za nadogradnju i pospješenje sadašnjeg tijeka privatizacije nužno je donošenje zakona o denacionalizaciji, uz omogućivanje smanjenja portfelja dionica u Fondu rezerviranih za denacionalizaciju. Nadalje, drži zamjenik predsjednika Fonda, potrebno je davati u leasing ili zakup pojedine jedinice pretvorenih poduzeća u turističkoj, ugostiteljskoj, trgovinskoj i uslužnoj djelatnosti, na rok do dvije ili tri godine, uz mogućnost kupnje za pojedince koji će u tom razdoblju uspješno poslovati. Predlaže i osnivanje stručnog tima na državnom nivou, koji će u suradnji sa inozemnim stručnjacima, proučiti sve dosad poznate modele podjele dionica s potpunom operacionalizacijom izabranog modela i uz uvažavanje dostignutog stupnja pretvorbe i privatizacije. Tu je i prodaja dijela proizvodnih poduzeća, koja imaju slabe rezultate poslovanja i u kojima je Fond pretežiti vlasnik po minimalnim cijenama, uz obvezu zadržavanja postojeće zaposlenosti i realizaciju razvojnih programa. Njih bi zajednički izradili novi vlasnik i Fond, a tu je i postupak restrukturiranja društava kapitala kod kojih je Fond također većinski vlasnik s mogućnošću korištenja dokapitalizacije, međunarodnih kredita, joint-venturea. Treba osnovati škole za managere, omogućiti zaposlenima u holdinzima da kupljene dionice na nivou holdinga prenesu na društva kapitala u vlasništvu holdinga po načelu zaposlenosti u pojedinom društvu kapitala, te razmotriti mogućnost podjele dionica iz portfelja Fonda određenim kategorijama pučanstva prema kriterijima koji će izjednačiti do sada stvorena prava i privilegije s onima koji to nisu mogli koristiti. Treba prilagoditi modele daljnje privatizacije složenih sustava uzimajući u obzir mogućnost prodaje pojedinih njegovih dijelova, ulaganja kapitala u pojedine dijelove sustava s izdvajanjem u joint-venture ili provođenjem statusnih promjena. Najznačajnije za sadašnje male dioničare je to da je potrebno prilagoditi postojeće uvjete otplate dionica zaposlenima i bivšim zaposlenima primjenom "modela olakšanja" (produžiti otplatu primjerice dvije godine), te omogućiti prodaju upisanih, a neotplaćenih dionica uz plaćanje poreza na tako obavljenu prodaju i uz pretpostavku da postoje ažurne evidencije o svim dioničarima odnosno da u tom dijelu zaživi vrijednosno-vlasnička središnjica, zaključio je zamjenik predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju mr. Filip Brekalo. (Hina) gk 120930 MET sep 93