FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IZBOR IZ DOMAĆEG TISKA: VJESNIK

ZAGREB, 9. rujna (Hina) - Darko Pavičić u današnjem je Vjesniku razgovarao sa Živkom Kustićem. Govoreći o stajalištu crkvenih krugova prema težnji za demokršćanstvom u vladajućoj stranci, Kustić u interviewu pod naslovom "Crkva i država tek su počele razgovarati" napominje: "Bilo bi čudo da Crkva na to ne reagira, iako budno pazi da se ni s kojom strankom ne poistovjeti, pa ni s onom koja će se zvati kršćanska. (...) Crkvenim krugovima morat će se postaviti dilema: da li se u to uopće ne miješati... da li pomoći onima koji se već tako predstavljaju to biti ili možda pomoći onima koji u vladajućoj stranci to žele biti? Ne pomoći na politički način, nego na crkveni način, pružiti im priliku da upoznaju što je to, računati s njima kao takvima", pojašnjava Kustić. Na novinarovu primjedbu da se zasad pomoć prima kao kritika, Kustić odgovara: "To bi se moglo reći, ali ja nisam imao prilike naići čak ni u HDZ-u sasvim definiranih određenih stavova. (...) Razgovarao sam s nekima od njih, i bojim se da im nije uvijek jasno da li im je više do toga da steknu stanovit kršćanski image radi prepoznatljivosti u svjetskim političkim krugovima... ili zaista žele demokršćanski sadržaj zaživjeti u svojoj stranci". Kustić upozorava da će kršćanstvo uvijek imati snažan utjecaj na javnost, pa i na političko ponašanje, ali da li je demokršćanstvo u tom pogledu prijeporno. Razlažući razliku koja postoji u stajalištima određenih crkvenih krugova s državnim stajalištem, Živko Kustić kaže: "Crkva o državnom pitanju u BiH ne može imati svoje vjersko mišljenje, jer Bog nije o tome ništa objavio, ali može iz svog povijesnog iskustva i u svjetlu vjere prikloniti se jednom rješenju više nego drugom". Kao primjer navodi stajalište bosanskih biskupa i provincijala o granicama BiH, koji kažu da su te granice duboko povijesne i katoličke, podsjeća da "čim se počelo govoriti o etničkoj podjeli, osjetila se opasnost da će se provoditi etnička čišćenja, a Crkva se ne može složiti ni s kakvim ograničavanjem osobne slobode čovjeka i ne možemo nikad blagosloviti da bilo koji čovjek bude pod prisilom iseljen sa svoga ognjišta. Crkva misli da država nema pravo preseljavati ljude", ustvrdio je Živko Kustić. Govoreći o teorijama 'humanog preseljenja', Kustić ističe kako je "pitanje smijemo li tvrditi da je državni vrh zauzimao takva stajališta". Zatim potanko objašnjava razloge zašto se netko zalaže za 'humano preseljenje', spominjući i kardinala Stepinca, da bi zaključio kako je "teško reći da je netko zastupnik humanog preseljenja". Na kraju je Kustić ponovio evanđeoska načela i rekao: "Naša kritika ne ide stoga na državu. Onog časa kad netko od protivnika hrvatske države počne crkvenu kritiku upotrebljavati za potkapanje hrvatske države, natjerat će nas da zašutimo. Jer mi nikako ne možemo dopustiti da se kritika zla koja se događaju u državi upotrijebe za rušenje te države. I to mora biti svima jasno". (Hina) sp 090624 MET sep 93

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙