SRBIJU BI I BEZ SANKCIJA POGODILE EKONOMSKE TEŠKOĆE

BEOGRAD, 10. kolovoza (Hina) - Po službenim je podacima inflacija u Srbiji u srpnju bila 431 posto, no stručnjaci tvrde da je zapravo bila 650 do 700 posto. Po nekim predviđanjima, početkom rujna marka će vrijediti milijardu dinara. Stalan rast vrijednosti njemačke marke potpuno je obezvrijedio dinar i svaku zaradu u Srbiji. Njemačka je marka 1. siječnja ove godine na crnom tržištu vrijedila 1800 dinara a jučer 40 milijuna. Vrijednost marke povećala se tako 22.222,2 puta. U zadnje je vrijeme najviše poskupio kruh - od tri do šest puta, ovisno o vrsti. Najava poskupljenja izazvala je prošlog tjedna pravu nestašicu jer su građani rano ujutro kupovali po nekoliko kilograma kruha koje su spremali u zamrzivače. Sada ga ima po cijeni od 7.918.000 do 11.840.000 za 60 dkg kruha. Skuplje su i PTT usluge, dok je telefon poskupio za 351 posto, a električne energije za oko 300 posto. Beogradske novine, koje sve češće objavljuju podatke o ekonomskim kretanjima i o standardu u Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji, ukazuju da je najgore stanje u Srbiji. Analitičari su ustanovili da je industrijska proizvodnja u SRJ od siječnja do svibnja ove godine 42 posto manja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Promet je u zemlji gotovo zamro: riječni je sveden na 13,5 posto od prosječne mjesečne razine u 1990., pomorski promet je sveden na 2,4 posto, zračni je u svibnju na 0,7 posto od prosječnog 1990. godine, dok je cestovni sveden na samo 27 posto. Promet u trgovini na malo u razdoblju siječanj - svibanj ove godine bio je manji 62 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Cijene industrijskih proizvoda u lipnju ove godine bile su, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, veće 2104 puta, a u maloprodaji 2470 puta. Realne plaće za to razdoblje manje su 77 posto, uz tendenciju ubrzanog smanjivanja, pa su svedene na 10 posto realne zarade iz 1991. Objavljujući te podatke, Borba navodi da se negativni pokazatelji ne mogu objasniti samo sankcijama. Ističe se da je u SFRJ Srbija imala veću potrošnju od proizvodnje i da se ona financirala iz inozemnog duga, primarne emisije i iz saveznog proračuna te da je potrošnja u Srbiji bila znatno veća od njenog doprinosa budžetu bivše federacije. Sada je obustavljeno pretjecanje dohotka u korist Srbije i Crne Gore, povećani su troškovi savezne države, prije svega za vojsku. Povećana je i javna potrošnja u Srbiji, a radi se ponajprije o izdacima za policiju. Kad se tome doda financiranje rata, Borba zaključuje da bi i bez sankcija Srbija došla u istu situaciju - do ubrzanog smanjivanja proizvodnje i prometa, opadanja vanjske trgovine te drastičnog snižavanja standarda. (Hina) gk 101920 MET aug 93