KOMENTAR "DELA" O ODNOSIMA SLOVENIJA-ITALIJA

LJUBLJANA, 11. kolovoza (Hina) - Ljubljanski dnevnik "Delo" u svom udarnom komentaru, u rubrici tema dana na prvoj stranici, iz pera svoje rimske dopisnice Mojce Drčar-Murko povezuje jučerašnji treći krug slovensko-talijanskih razgovora s tezom da se Hrvatska, koristeći razliku u pozicijama, ubacuje u razgovore. Dok u određenim američkim znanstvenim krugovima, navodno, već sastavljaju scenarije idućeg balkanskog konflikta koji bi bio na pomolu, ovaj put između Hrvatske i Slovenije, i naša je zapadna susjeda, sva u groznici zamjene režima i generacije čelnih političara, sudeći po mnogim znakovima, odlučila igrati na kartu različitih interesa dviju nasljednica nekadašnje Jugoslavije. S Jugoslavijom je, uz tada snažno suprotstavljanje dijela stručnog stalnog kadra ministarstva vanjskih poslova, koji je tamo djelimice bio još iz vremena fašizma, zaključila 1975. Osimske ugovore, a oni su sada predmetom novih pregovora, piše Mojca Drčar-Murko. Ona navodi da je talijanska delegacija prilikom posljednjeg kruga razgovora u Rimu imala stajalište da "Italija ima najviše problema sa Slovenijom, a ne s Hrvatskom", te da je za jučerašnje razgovore imenovala novog vođu izaslanstva ali da se na razgovorima jučer "nije dogodilo ništa obećavajuće". - Obrnuto, nastavlja komentatorica, moguće je govoriti o postupnom zatvaranju već otvorenih kanala suradnje i nastavku izazivanja štete Sloveniji u sjedištima međunarodnih organizacija (npr. u Europskoj banci za obnovu i razvoj, BERD), što se temelji na logici ultimativnog povezivanja imovinskih pitanja istarskih optanata i osiguranja visokog stupnja zaštite manjina s ulaskom Slovenije u europske integracije. Linija ima slabe točke, također je tu prisutna i slaba reputacija Italije u svijetu u posljednje vrijeme, ali ne treba stvarati iluzije da naša država nije ranjiva, osobito ako Hrvatska uđe u igru podijeli i vladaj, završava komentar "Dela". Opozicijske kritike sadašnje taktike razgovora s Italijom oblikuje najviše Demokratska stranka, odnosno bivši ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel koji je sadašnjem ministru vanjskih poslova Peterleu više puta javno zamjerio da je ugrozio "priznanje u paketu" osimskih ugovora do čega je došlo u vrijeme kad je Rupel bio ministar (razmjenom nota ministarstava dviju država). Rupel je također tada iznosio mišljenje da Hrvatska u razgovorima s Italijom stvara "asimetričnu situaciju" zbog neslužbenih ponuda da bi optanti mogli imovinu nad nekretninama u Istri zamijeniti za dionice u turističkoj industriji, iako je pitanje te imovine bilo riješeno dogovorenom odštetom koju je Slovenija spremna otplaćivati, te je prema toj interpretaciji dužnik optanata talijanska država, a ne Slovenija i Hrvatska. (Hina) fs 110755 MET aug 93