DELO: UVJERENJE DA PREVLADAVAJU SLOVENCI DALEKO JE OD ISTINE

LJUBLJANA, 6. kolovoza (Hina) - Na ljubljanskom području svake je godine u prosjeku 600 ljudi podnosilo zahtjev za promjenu imena i prezimena. Nakon slovenskog osamostaljenja, prije dvije godine, kad su i stanovnici Slovenije neslovenske narodnosti dobili državljanstvo, taj se broj znatno povećao, pa je u prvoj polovici ove godine broj takvih zahtjeva bio 1200, piše današnje Delo, pozivajući se na službene podatke matičnih ureda. Promjena je prezimena zabilježena i u drugim slovenskim gradovima s većom brojem stanovnika iz bivših jugoslavenskih republika. Po pisanju Dela, najčešće se usklađuju osobna imena pa, kako navodi list, "Dragutin postaje Drago, Stjepan - Štefan, Milovan - Mile", "ć" se pretvara u "č" na kraju patronimičkih prezimena, a mijenjaju se i slova koje slovenska abeceda ne poznaje; Đurđa tom promjenom postaje Gjurgja. Delo piše da se često sloveniziraju i imena pripadnika albanske narodnosti te da se u Slovenskom primorju vraćaju talijanska imena poradi dobivanja talijanskih isprava i mirovine. List podsjeća da je u Jesenicama, u kojima također ima mnogo ne-Slovenaca, manje takvih zahtjeva, jer se oni "uglavnom žene međusobno" te da je pritisak za promjenu imena i prezimena jači u mješovitim brakovima. Tvrdnju da se ne-Slovenci za promjene osobnih imena odlučuju poradi ekonomskih razloga, odnosno zaposlenja, nije moguće provjeriti jer takav zahtjev prilikom predaje podneska nije potrebno obrazložiti, piše Delo. Na rješenje zahtjeva o promjeni prezimena ili imena čeka se jedan do dva mjeseca, a pristojba za to je 3600 tolara. Delo tvrdi da u takvim zahtjevima prevladavaju klasični slučajevi zbog rastave, prijašnjeg kažnjavanja i slično. (Hina) mc 060912 MET aug 93