ZAGREB, 12. srpnja (Hina) - "Donošenje prvoga hrvatskog Ustava u prosincu
1990. godine bilo je popraćeno i donošenjem Ustavnog zakona koji je
propisivao da se svi zakoni, ostali propisi i opći akti moraju najkasnije
kroz godinu dana (a ne dvije godine, kako je pred zastupnicima rekao
Vladimir Šeks) prilagoditi ustavnim normama", piše u današnjem broju
Slobodne Dalmacije Josip Šmidt, primjećujući da se u tome nije ni približno
uspjelo.
(...) Stalno odgađanje roka do kojega treba zakone prilagoditi Ustavu nema
negativne posljedice samo na konstituiranje cjelokupnog našeg pravnog
sustava, već i na mnoge životne situacije. Primjerice, Ustavni je sud više
puta odgađao rješavanje pojedinih predmeta, u kojima se tražilo
ocjenjivanje ustavnosti odredaba u nekim zakonima, očekujući da će se, kako
je to bilo najavljivano, prethodno odredbe u tim zakonima uskladiti s
ustavnim normama - piše autor. Prema Šmidtu, uzroci za nedonošenje ne mogu
se tražiti u ratu. Utvrđivanje redoslijeda pomoglo bi ne samo Ustavnom
sudu već i ostalim institucijama, gospodarstvu i građanima da se bolje
organiziraju u poslu i u svojim programima, a u zakonodavstvo bi unijelo
više reda i postupnosti, zaključuje Josip Šmidt.
(Hina) mn
120556 MET jul 93
SKV: Svijet u 9,30 sati
HAK: Vozači oprez, poledica!
DHMZ: U većini krajeva sunčano, u Dalmaciji oblačno s ponekim pljuskom
NBA: Rezultati
NHL: Rezultati
Dolar prošloga tjedna ojačao, euro pao nakon smanjenja kamata ECB-a
Nastavlja se blokada Mosta slobode u Novom Sadu
ESPN: Dončić u Lakerse, Davis u Maverickse
SKV: Svijet uz kavu
Mladi i nemirni: Gdje mladi žele živjeti i raditi u Europskoj uniji?