SAVJET NBH O MONETARNOJ POLITICI

ZAGREB, 30. srpnja (Hina) - U najznačajnija obilježja monetarne politike tijekom prvih šest mjeseci ove godine može se ubrojiti ukidanje selektivnih kredita iz primarne emisije, jačanje deviznih rezervi i dominacija tog izvora primarnog novca, istaknuto je na današnjoj sjednici Savjeta Narodne banke Hrvatske, održanoj pod predsjedanjem guvernera dr. Pere Jurkovića, priopćeno je iz NBH. Rečeno brojkama, u prvoj polovici godine ukupni porast primarnog novca iznosio je 355,9 milijardi hrvatskih dinara. Od toga se čak 332,9 milijardi odnosilo na otkup deviza kojim su devizne rezerve Narodne banke Hrvatske povećane do kraja lipnja na 354,9 milijuna dolara (što je porast za 188,1 milijuna dolara u odnosu na stanje krajem prošle godine), a poslovnog bankarstva na 636,5 milijuna dolara (što je povećanje za 134,2 milijuna dolara). Prema zasad raspoloživim podacima, u srpnju nije došlo do značajnijih zaokreta u monetarnim kretanjima - primjetno je, doduše, stanovito ubrzanje, ali to je i sezonski uobičajeno. Više od četiri petine porasta primarnog novca i dalje otpada na otkup deviza. Tako su devizne rezerve Narodne banke Hrvatske 30. srpnja dosegle 416,2 milijuna dolara, dakle za 61,3 milijuna dolara više nego mjesec prije. U razdoblju od siječnja do lipnja ove godine, prosječan mjesečni porast cijena na malo iznosio je 27,1 posto, dok je prosječna stopa porasta novčane mase iznosila 17,3 posto, primarnog novca 18,2 posto, a ukupnih dinarskih depozita banaka 20,3 posto. Srpanjski porast cijena na malo iznosio je 26,8 posto, a cijena kod industrijskih proizvođača 24,7 posto. To se može smatrati ohrabrujućim znakom, posebno ako se ima u vidu otklanjanje nekih cjenovnih dispariteta i realni porast plaća u uvjetima stagnirajuće proizvodnje. Prema ocjeni potpredsjendika Vlade dr. Borislava Škegre, u tome naročite zasluge ima Narodna banka Hrvatske koja je dosljedno nastojala i uspijevala održavati monetarna kretanja pod kontrolom unutar predviđenih okvira. I to u nimalo lakim okolnostima i kad su financijski pritisci dodatno pojačani zbog otkupa žita, isplate kamata itd. Savjet NBH razmatrao je i mogućnost sniženja eskontne stope, s obzirom na očekivano usporavanje inflacije. No, uzevši u obzir njeno zaostajanje za inflacijskom stopom u prethodnim mjesecima, odlučeno je da za kolovoz ipak ostane na neprimijenjenoj razini od 25 posto. Zaključeno je, također, da se odluka o ukidanju posebnog kredita centralne banke za isplate po dinarskoj štednji i tekućim računima građana počne primjenjivati tek od početka iduće godine, a ne, kako je bilo predviđeno, već od 1. kolovoza ove godine. Razlog je što je te kredite faktički koristilo samo nekoliko banaka, kod kojih bi dodatno pogoršanje likvidnosti trenutačno moglo imati neželjenih posljedica za financiranje i otkup deviza u turističkoj djelatnosti. No, da banke ne bi bile stimulirane na zloupotrebu takvog kredita, a što se događalo, pri njegovom korištenju obračunavat će se kamatne stope kakve važe i za "minusni saldo" na računima banaka. (Hina) ds 301920 MET jul 93