PREGLED PISANJA STRANIH LISTOVA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 28. srpnja (Hina) BRITANSKI RADIO - BBC Ian Traynor, urednik redakcije za istočnu Europu u The Guardianu, piše da je predsjednik Izetbegović gubitnik u najokrutnijem sukobu nakon Drugoga svjetskog rata, u kojem je tijekom zadnjih šesnaest mjeseci, prema procjenama, poginulo oko sto trideset osam tisuća ljudi, dok je dva milijuna raseljeno. Nakon šest tjedana opiranja srpsko-hrvatskom planu o razdiobi Bosne, bosanski je Predsjednik popustio i pristao sudjelovati na pregovorima. Prije odlaska iz Sarajeva gospodin Izetbegović obećao je da će se boriti za slobodnu i demokratsku BiH te dodao da pregovorima pristupa s mješavinom straha i nade. 'Odlučni smo u namjeri da pronađemo izlaz iz ovog začaranog kruga ubijanja i patnji', kaže Izetbegović. Međutim, u najboljem će slučaju Predsjedniku po srpsko-hrvatskom planu biti ponuđen dio teritorija za bosanske Muslimane kao i za Srbe i Hrvate vjerne ideji jedinstvene Bosne, koji bi zauzimao dvostruko veće područje od onoga koje sada nadziru Muslimani. Očekuje se da će međunarodni posrednici lord Owen i Thorvald Stoltenberg izvršiti pritisak na bosanskog Predsjednika kako bi pristao na nagodbu. Jedini član bosanskog Predsjedništva koji neće sudjelovati u pregovorima je potpredsjednik Ejup Ganić, njihov najveći protivnik. On je najtvrdokorniji među muslimanskim čelnicima i ima veliku potporu vojske što ukazuje na mogućnost da bi se predsjednik Izetbegović, ako se u Ženevi i postigne sporazum, mogao kod kuće suočiti s problemima. LE MONDE Solidarnost s hercegovačkim Hrvatima sve više tišti Hrvatsku "U krugovima bliskim predsjedniku Tuđmanu priznaju da je zapadna Hercegovina teret Hrvatskoj. Vlasti u Zagrebu doista ozbiljno shvaćaju sankcije kojima prijeti međunarodna zajednica. No, ako bi Hrvati, koji čine 80 posto stanovništva, bili prisiljeni napustiti to područje, 'hrvatske bi granice bile u opasnosti' - kako naglašavaju u Zagrebu. Unatoč međunarodnim prijetnjama, hrvatsko vrhovništvo ne želi službeno osporiti režim Mate Bobana u 'Herceg-Bosni'". Autor primjećuje da je Mate Boban bio na otvorenju Masleničkog mosta te kaže da je, po službenim tumačenjima, došao kao običan hrvatski građanin. "Hrvatske vlasti ustrajno niječu nazočnost hrvatskih postrojba u BiH. (...) General Slobodan Praljak nije oklijevao objaviti svoju ostavku na položaj u HV kako bi mogao prijeći u HVO. Ipak, u blizini Gruda, često se mogu vidjeti vozila s tablicama hrvatske vojske. (...) Doista, u Zagrebu osuđuju 'sva nedjela' u Hercegovini", a novinar s tim u vezi navodi nekoliko izjava Vesne Škare. "Proizlazi da Hrvatskoj Bobanov režim postaje sve težim, neugodnijim i eksplozivnijim teretom, vjerojatno zbog međunarodnih prijetnji. U nekim hrvatskim političkim krugovima ne skrivaju želju za 'uvođenjem reda' u Grudama. U Zagrebu se mnogo govori o 'hercegovačkom lobbyu' koji podupire režim u Grudama i snažno utječe na hrvatsku politiku, a njegov najaktivniji član nije nitko drugi do ministar obrane Gojko Šušak. (...) U pogledu hercegovačkog režima 'stvorenog' u Zagrebu, predsjedniku Tuđmanu ne ostaje mnogo manevarskog prostora, što bi ga moglo skupo stajati. Hrvatska, koja je zbog Hercegovine već izložena diplomatskim pritiscima, teško bi mogla podnijeti sankcije i međunarodnu izolaciju. S druge pak strane, Franjo Tuđman, odbacivši 1991. hercegovački zahtjev za pripojenjem Hrvatskoj, ne može prepustiti sudbini hrvatsku zajednicu u BiH. (...)" FRANKFURTER RUNDSCHAU Dok se dvojica svađaju, treći sigurno ne plače "Upozorenja koja su isticala dramatično zaoštravanje ratne i izbjegličke situacije bilo je u protekle dvije godine prilično mnogo. No, činjenica da su bila opravdana nije ni u kom slučaju probudila veći interes. Spremnost i sposobnost međunarodne zajednice da aktivno prati deprimirajuća zbivanja smanjila se kao i dotok dobrotvornih priloga. U kontekstu temeljitih propagandnih strategija koje služe kao instrument političko-psihološkog vođenja rata, nove su tragedije potcijenjene ili čak nisu ni registrirane: riječ je o drugoj i trećoj fazi 'etničkog čišćenja'. Nakon očito nepopravljivog raspada hrvatsko-muslimanskog saveza, cjelokupna je situacija postala još nepreglednija. Pritom nema nikakve sumnje da je intenzitet rata potpuno nepredvidivog kraja i broj žrtava znatno porastao. (...) 'Dva naroda odjednom su potpuno izgubila međusobno povjerenje', primjećuje franjevac Slavko Barbarić. Odjednom? 'Strašan progon munjevito je potaknuo preobrazbu Muslimana iz žrtava u agresore', tumači franjevac psihološku pozadinu zbivanja. Njegovo je sjedište hodočasničko središte Međugorje u kojem su se, na sigurnoj udaljenostii od Mostara, smjestile plave kacige, promatrači EZ i cijela armada humanitarnih organizacija. Hrvati sumnjičavo pitaju kako su Muslimani iznenada postali tako jaki te odakle su dobili oružje. Muslimani posvuda nalaze tragove opasnosti da bi Hrvati mogli ujediniti snage sa Srbima. 'Mislim da treći trenutačno ne plače', ističe Slavko Barbarić, podsjećajući na Srbe. Ta činjenica zacijelo ne djeluje umirujuće na prve dvije strane", zaključuje list. NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG Stanovnici Istre žele ići vlastitim putem "Dok su dijelovi Dalmacije i ostatka Hrvatske praktički još zahvaćeni ratom, moraju se ozbiljno pripremati za nove sukobe ili tonu pod masom izbjeglica, istarskim plažama krstare motorni čamci i jedrilice; domaći i inozemni turisti uživaju u suncu, mali riblji restorani bude se iz dubokog dvogodišnjeg sna koji im je nametnuo rat. Već ove godine, Istra namjerava iz turizma izvući prihod od najmanje milijardu maraka. U 'normalnoj' situaciji taj bi iznos bio trostruko veći. Većinu inozemnih gostiju sačinjavaju Slovenci i Talijani, profitirajući od razmjerno niskih cijena i bolje usluge koje su ovdje kao i na ostalim mjestima povezane s pojmom 'nedovoljno iskorištenih kapaciteta'. (...) Istra i njezinih 250 tisuća stanovnika predstavljaju poseban slučaj u okvirima Hrvatske. Jedina željeznička i najbolja cestovna veza sa Zagrebom prolaze kroz Sloveniju. 'Mi smo Istrijani', odgovaraju stanovnici na pitanje o nacionalnoj pripadnosti. Na pojedinim zidovima ispisane su čak i parole 'Istra - samostalna država' - i to hrvatskim a ne talijanskim jezikom. To je, doduše, pretjerano, uvjerava predsjednik 'Istarskog demokratskog saveza', vladajuće stranke u istarskoj regiji, 36-godišnji Ivan Jakovčić (...) Njegova stranka ne želi secesiju, a još manje priključenje Italiji, ali želi za Istru izboriti status regije s posebnhim statutom po uzoru, primjerice, na južni Tirol, ističe Jakovčić. (Hina) 280427 MET jul 93