VJESNIK: SAD SU MALI LJUDI ŽRTVE RATA, ON IH JEDNOSTAVNO MELJE

ZAGREB, 19. srpnja (Hina) - U razgovoru za današnji Vjesnik nadbiskup vrhbosanski msgr. Vinko Puljić, jedan od čelnika Hrvata u BiH, govoreći o optužbama da bosansko-hercegovački Hrvati, zbog povezanosti s hrvatskom politikom guraju BiH u okrilje tzv. velike Srbije, među inim kaže: "Treba znati da politika i političari puštaju u javnost samo djelić od onoga što stvarno čine. (...) Tako gledam i na ovo pitanje. Poltičari će uvijek tražiti krivca na drugoj strani, jer ne žele priznati vlastite krive poteze. Posebno se bojim da na području Bosne i Hercegovine prljave konce vuku svjetski silnici koji će, pod firmom 'humane zaštite' dopustiti da se unište toliki domovi, vjerski i kulturni objekti i, što je najstrašnije, da čovjek bude srozan u ljudskim pravima i dostojanstvu. Dok ta prava i čovjekovo dostojanstvo stalno naglašavaju, dok se održavaju razne sjednice i osnivaju brojna tijela za zaštitu tih prava, u stvarnosti se izaziva nasilje i dopušta da vlada zakon jačega". Objašnjavajući zašto se dovodi u pitanje teza da su Muslimani i Hrvati prirodni saveznici u BiH te kako je moguće prevladati sadašnje sukobe, msgr. Puljić kaže. "Ovdje ne želim govoriti o nekom prirodnom savezništvu, nego bih se više osvrnuo na život Hrvata i Muslimana na prostorima Bosne i Hercegovine gdje smo upućeni na suživot, prihvaćanje međusobne raznolikosti i na toleranciju potrebnu za preživljavanje. (...) Ipak, treba se vratiti stvarnosti i prihvatiti da u Bosni i Hercegovini nema etnički čistih prostora te da je etničko čišćenje zločin. Mora se shvatiti da će se istinski budućnost moći graditi samo uz međusobno uvažavanje i puno ostvarenje svakog naroda i svakog čovjeka. Zato je neminovno zaustaviti sukobe i sve sile usmjeriti na izgradnju mira, obranu prava svakog čovjeka, te u novoj državi učiniti da bude prepoznatljiv svaki narod u svom identitetu". Msgr. Puljić govorio je o svom susretu s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Naveo je sudionike susreta, i istaknuo kako su on i provincijal Bosne srebrne fra Petar Anđelović tražili da se "naredi zaustavljanje sukoba i da prestane ova ružna ratna propaganda, koja sije mržnju među ljudima i narodima. Rekli smo da, kao vjerski službenici, ne možemo donositi politička rješenja, ali zato imamo pravo tražiti od Predsjedništva da učini sve što može kako bi se zaustvila strašna stradanja naroda i kako bi se počela ostvarivati sva prava i slobode svakog čovjeka, svakog naroda. Uz prigovor da u sastavu Predsjedništva već duže nisu svih hrvatski predstavnici, prisutni članovi proširenog Predsjedništva pokazali su spremnost da se istinski pristupi političkom rješenju BiH", ocjenjuje msgr. Puljić. Na pitanje o tvrdnjama da se politika hrvatskih političara razilazi sa stajalištima Katoličke crkve u vezi s rješavanjem krize u BiH, msgr. Puljić ističe kako je normalno da Katolička crkva "ne može slijediti pojedinu politiku, jer je pozvana ispuniti poslanje koje joj je povjerio naš Gospodin Isus Krist i koje ostvaruje svojim djelovanjem i življenjem u narodu, bez obzira na državu i politiku". Msgr. Puljić, iznoseći svoje viđenje buduće Bosne, napominje: "Moći ću vidjeti i reći da Bosna i Hercegovina ima budućnosti tek kad svaki čovjek u njoj mogne živjeti kao čovjek i ostvarivati svoja prava i slobode. Ne treba svu kritiku baciti na ovih nekoliko političara, jer je mnogo širi krug osoba odgovornih za ovo teško stanje. O tome će povijest moći više kazati. Jedino je šteta što, vjerojatno, nas tada neće biti". Na pitanje zbog čega su rezultati napora Crkve da, svo ratno vrijeme, izgradi mostove prijateljstva i suživota slabo vidljivi, msgr. Puljić ističe da "Crkve nema tako moćnog medija kojim bi gradila zdravo ozračje. Nažalost, u svom nastojanju za građenjem mostova prijateljstva i suživota nije našla suradnike na svim stranama". Na kraju razgovora msgr. Vinko Puljić je rekao: "Jedini način je da prestane agresija i nasilje, da zakon sile ne dijeli pravdu, da se pristupi pravednome rješenju za sva tri naroda i sve druge koji žive na ovim prostorima i da se prognanici vrate. Neophodno je također omogućiti obnovu i uspostaviti proizvodnju, kako bi svoj kruh zarađivali vlasitim radom, a ne čekali otvaranje koridora za humanitarne konvoje. Treba, također, uspostaviti pravni sustav, a onda da odgovorni polažu račun o svom djelovanju". (Hina) mć 190256 MET jul 93