GOVOR DR. DARKA BEKIĆA NA SJEDNICI BEČKE SKUPINE ODBORA VISOKIH DUŽNOSNIKA KONFERENCIJE O EUROPSKOJ SIGURNOSTI I SURADNJI (KESS)

KONFERENCIJE O EUROPSKOJ SIGURNOSTI I SURADNJI (KESS) BEČ, 16. srpnja (Hina) - Na sinoć završenoj sjednici Bečke skupine Odbora visokih dužnosnika Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS), stalni predstavnik Republike Hrvatske pri KESS-u, veleposlanik dr. Darko Bekić održao je govor u kojem je izložio najnoviju situaciju u Hrvatskoj vezanu za otvaranje Masleničkog mosta. Govor veleposlanika dr. Darka Bekića prenosimo u cijelosti: "Gospodine predsjedavajući, dozvolite mi da informiram ovaj visoki forum o predstojećim koracima Republike Hrvatske u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti 847 (1993), a u svezi s uspostavom neometanog prometa preko Masleničkog tjesnaca. Cestovni pravac i most preko Masleničkog tjesnaca od najvećeg su strateškog značaja za Republiku Hrvatsku, jer je to jedina cestovna veza između kontinentalnog i južnog, obalnog dijela zemlje, u kojem živi oko milijun stanovnika Hrvatske. Ponovna izgradnja mosta što je srušen još u početku srpske agresije na Hrvatsku, 1991, važna je ne samo zbog prijeke potrebe obnavljanja gospodarske aktivnosti u tom dijelu zemlje i osobito turističke privrede, već i radi olakšanja protoka humanitarne pomoći susjednoj Republici Bosni i Hercegovini, posebice nakon sklapanja sporazuma o prolazu humanitarnih konvoja od 10. srpnja 1993. Gospodine predsjedavajući, Otvaranje cestovnog i željezničkog prometa, kao i Jadranskog naftovoda, te popravak dalekovodne električne mreže bili su predmetom dugotrajnih i, nažalost, neuspješnih pregovora između predstavnika hrvatske Vlade i srpskih pobunjenika. Hrvatska vlada sudjelovala je u ovim pregovorima u dobroj vjeri, svjesna da obnavljanje komunikacija i drugih osnovnih službi može djelovati kao važna mjera za jačanje povjerenja i sigurnosti, odnosno, kao korisna pretpostavka za otvaranje dijaloga i o drugim složenijim, političkim i ustavnim pitanjima razrješenja krize u odnosima između hrvatskih vlasti i pobunjenog dijela srpske manjine u Hrvatskoj. Nažalost, zbog upornog odbijanja pobunjeničkih predstavnika da doprinesu uspješnom, kompromisnom rješenju, ali i zbog nespremnosti međunarodne zajednice da u tom smislu na njih izvrši dodatni pritisak - što se posebno ogledalo u pasivnoj ulozi UNPROFOR u UNPA-zonama u Hrvatskoj, moja vlada ocijenila je da treba nastaviti s izgradnjom mosta i pustiti ga u promet čim se za to stvore tehničke mogućnosti. Prema sadašnjem stanju priprema, moja vlada očekuje da će privremeni, pontonski most na Maslenici, kao i obližnja zrakoplovna luka Zemunik biti svečano otvoreni u nedjelju, 18. srpnja. Nažalost, ovaj poduhvat mojih vlasti, srpski pobunjenici u UNPA-teritorijima dočekuju neprijateljski, te već tri dana bombardiraju gotovo sva hrvatska mjesta i gradove blizu linije prekida vatre. Na udaru posebno okrutnih, terorističkih napada su gradovi: Karlovac, Gospić, Zadar i Šibenik, gdje ima poginulih, velik broj građana je ranjen, a učinjena je i nova, ogromna šteta na civilnim objektima. Očigledni cilj pobunjenika je da presumptivnim napadima isprovociraju opću ofanzivu Hrvatske vojske na UNPA teritorije i na taj način mobiliziraju međunarodno javno mnijenje na svoju stranu. Hrvatska vlada, međutim, nema namjeru započinjati opći rat sa pobunjenim Srbima i njen odgovor bit će, u svakom slučaju, primjeren trajnoj orijentaciji Vlade da se sukob sa srpskom manjinom u Hrvatskoj razriješi mirno i političkim pregovorima. Za Hrvatsku vladu u ovom nametnutom agresivnom ratu i dalje nema važnijeg principa od minimalizacije ljudskih žrtava i materijalne štete svih hrvatskih građana, bez obzira na njihovo etničko porijeklo i, isto tako, od minimalizacije materijalnih šteta i razaranja na cjelokupnom teritoriju zemlje. Gospodine predsjedavajući, na kraju moram, nažalost, ustvrditi kako u međunarodnoj zajednici, Republika Hrvatska ne nalazi na puno razumijevanje za ovakvu svoju principijelnu i odgovornu politiku. Naprotiv, dužnosnici UNPROFOR-a u Hrvatskoj, neki diplomatski predstavnici, pa i Vijeće sigurnosti nalaze za potrebno da jedino hrvatskoj Vladi upućuju upozorenja i prijekore zbog njene legitimne i miroljubive akcije, dok se pritisak na drugu, pobunjeničku stranu, gotovo i ne osjeća. Postavlja se pitanje kakvim se to kriterijima i mjerilima rukovodi međunarodna zajednica u odnosu prema jednoj legitimnoj, demokratskoj i međunarodno priznatoj vladi, članici UN-a i KESS-a, odnosno, na osnovu kakvih se kriterija iznose ocjene prema kojima otvaranje jednog mosta, predviđenog za civilni promet i gospodarsku aktivnost na vlastitom nacionalnom teritoriju, može predstavljati "provokaciju" za jednu pobunjeničku grupaciju i njihovu, međunarodno nepriznatu, ilegalnu državnu tvorevinu. Hrvatska vlada s pravom očekuje da će za akciju otvaranja komunikacija koje su od egzistencijalnog značaja za našu zemlju, pa i za nužnu obranu od mogućih pokušaja narušavanja te akcije i izazivanja novih sukoba i ljudskih žrtava, konačno steći razumijevanje i podršku međunarodne javnosti i, osobito, snaga UNPROFOR-a koje djeluju upravo na tom području". (Hina) dh 161447 MET jul 93