IZBOR IZ DOMAĆEG TISKA: DANAS

ZAGREB, 25. lipnja (Hina) - Darko Bekić, veleposlanik Republike Hrvatske pri KESS-u u Beču, razgovarao je sa Željkom Luburovićem o ulozi KESS-a, interesima EZ, SAD i Rusije, položaju Hrvatske u KESS-u, sukobima Hrvata i Muslimana... Bekić je jedan od pokretača grupe "Prijatelji Bosne", koja u sklopu KESS-a djeluje kao neka vrsta lobbya. Govoreći o specifičnim interesima EZ, SAD i Rusije, Darko Bekić u tekstu pod naslovom "Dramatična faza kriza", u novom broju tjednika Danas, drži kako se unutar EZ ocjenjuje "kako je srpska agresija - da nije bilo EZ-a - već mogla izazvati općeeuropski sukob... Po toj tezi jedino je postojanje EZ-a, točnije, njegova unutrašnjeg pregovaračkog stroja spriječilo izravno uključivanje europskih sila na strani ove ili one sukobljene zemlje na tlu bivše Jugoslavije". Iznoseći američko stajalište, napominje kako bi se "tek ako se rat proširi na jug i jugoistok bivše Jugoslavije, dakle prema južnom krilu NATO-pakta, SAD zbog savezničkih obveza prema Grčkoj i Turskoj morale odlučnije angažirati. (...) Konačno, Rusiji se rat na Balkanu pokazao izvanrednom prilikom da obnovi svoju međunarodnu ulogu velesile koja je došla ozbiljno u pitanje raspadom SSSR-a i Varšavskog pakta. Ona je... danas možda najutjecajniji čimbenik u razrješavanju balkanske krize". Bekić nadalje ističe kako KESS nikad nije bio u prvom planu kad je riječ o pokušajima mirnog razrješenja rata na Balkanu jer "nije imao instrumente da odlučno, bilo političkim bilo vojnim putem, zaustavi rat na Balkanu". Napominje da su, osim zemalja članica WEU i NATO-a, sve ostale zemlje "prepuštene same sebi, vlastitim obrambenim kapacitetima i diplomatskoj vještini". Odgovarajući na pitanje o položaju Hrvatske u KESS-u, Bekić ocjenjuje kako je "naša pozicija u KESS-u bila, čini mi se, uvijek nešto povoljnija nego što je pozicija Hrvatske općenito na međunarodnoj političkoj sceni. (...) Hrvatska je primljena u KESS čak prije nego u OUN, iako su kriteriji za članstvo u KESS-u stroži nego za primitak u OUN", podsjeća Bekić, dodajući kako je 'moć' Hrvatske najveća upravo u KESS-u, jer se sve odluke donose konsenzusom. "Dosadašnjim rezultatima, držim, možemo biti zadovoljni. Kada bi se, naime, napravila pažljivija analiza KESS-ovih dokumenata i odluka u proteklih burnih godinu i nešto dana, vidjelo bi se kako KESS do sada nije izrekao onako teških riječi i upozorenja našoj zemlji kakvih se, primjerice, moglo naći u rezolucijama ili u tzv. predsjedničkim izjavama Vijeća sigurnosti", dodaje Bekić. Govoreći o posljedicama sukoba Hrvata i Muslimana na rad grupe "Prijatelja Bosne", Bekić ističe kako "hrvatsko izaslanstvo svoje članstvo u grupi nikada nije vezivalo samo za odnos Muslimana i Hrvata u Bosni. Mi smo uvijek branili naša načelna stajališta, tj. da je riječ o srpskoj agresiji na BiH, ali i to da Bosna i Hercegovina može opstati samo kao državna zajednica triju potpuno ravnopravnih narodnih skupina. Zbog toga ni u najnovijoj situaciji, nastaloj ženevskim razgovorima, mi ne moramo ništa bitno mijenjati u našoj diplomatskoj retorici". "(...) Problem 'krajina' i srpske pobune u Hrvatskoj u KESS-u se, međutim, još uvijek manje percipira kao oblik i izraz srpskog ekspanzionizma, a više iz perspektive poštovanja demokratskih načela i manjinskih prava u Hrvatskoj, koja čine jedan od temeljaca KESS-a. Zato je možda najvažnija zadaća našeg izaslanstva u proteklom razdoblju bila pomalo pedagoška, tj. da naučimo sva izaslanstva kako da razlikuju poštovanje legitimnih ljudskih i manjinska prava od manipulacije manjinom kao 'trojanskim konjem', u službi velikodržavnih ciljeva i teritorijalnog ekspanzionizma", objašnjava Darko Bekić govoreći o mogućnosti obnove ratnih operacija u Hrvatskoj. Na inzistiranje novinara da pokuša načelno odrediti odnos međunarodne zajednice prema pitanju teritorijalnog integriteta Hrvatske, Bekić kaže kako je međunarodna zajednica odustala od vojne intervencije u BiH, a pogotovu od toga da djelatno pomaže uspostavi teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske. Napominje kako Hrvatska ima potporu najvažnijih međunarodnih čimbenika da uspostavi svoj suverenitet na čitavom okupiranom području, "međutim, Hrvatska ima zadaću i obvezu da do tog cilja dođe političkim, mirnim putem, dakle isključivo pregovorima s pobunjenim Srbima". Upozorava da bi nasilni, vojni put mogao izazvati gospodarske sankcije protiv Hrvatske, dodajući kako bi u promijenjenim okolnostima oružani obračun - odcjepljenje krajine i ujedinjenje s drugim 'srpskim zemljama' - mogao naići na prešutno odobrenje međunarodne zajednice. Iznoseći svoje viđenje budućnosti novog međunarodnog poretka, Darko Bekić kaže da je očito kako se, gledajući globalno, međunarodna zajednica nalazi "pred novim povijesnim razdobljem, punim nesigurnosti i nepredvidivog razvoja događaja". Sjedinjene Države su na putu svoje deklinacije u međunarodnim odnosima, Njemačka se odriče statusa velike sile, od ujedinjenja Europe neće biti ništa, Rusija se najvjerojatnije seli u Aziju i na Pacifik - predviđa Bekić. "Bojim se da ćemo ubuduće biti prisiljeni prihvatiti činjenicu da rat i agresija i dalje ostaju jedna od realnih opcija za ostvarivanje partikularnih, nacionalnih interesa, da će svijet u nekim slučajevima agresije htjeti i znati reagirati (kao što je to bilo u Iraku), a u nekim slučajevima (kao što se to događa danas u Bosni) da će pokazati svoje slabosti, da će agresor biti 'nagrađen'. Međutim, tragedija Bosne ne smije se uzimati kao kraj zapadne civilizacije, kao definitivna pobjeda barbarstva, snaga rata i nasilja. (...) Za naš narod sada je najvažnije da i psihološki, a ne samo politički i diplomatski, prihvatimo realnosti suvremene povijesti i prilagodimo se. Samo tako možemo dočekati budućnost, pripremiti se da u njoj djelatno i što ravnopravnije sudjelujemo. Inače nam nema spasa: niti ćemo preživjeti kao pobjednici niti će Hrvatska moći opstati kao demokratska, ili čak kao bilo kakva država", rekao je na kraju razgovora u tjedniku Danas veleposlanik Republike Hrvatske pri KESS-u u Beču Darko Bekić. (Hina) sp 250731 MET jun 93