ODBOR KERESTINEC '93. - "JE LI KERESTINAC HRVATSKI KATIN"

ZAGREB, 13. srpnja (Hina) - Odbor Kerestinec '93. težit će i zalagat će se za razjašnjenje i dostojno vrednovanje kerestinečke tragedije u kojoj je u srpnju 1941. godine poginulo i streljano 87 hrvatskih ljevičara i komunista, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare članova Odbora. "Je li Kerestinec hrvatski Katin - hrvatska šutnja i hrvatska glasnost o kerestinečkoj tragediji", nazvao je konferenciju predsjednik Odbora Zvonko Komarica ističući da slučaj kerestinečkih žrtava treba promatrati u "tragičnom trokutu Zagreb-Beograd-Moskva" te da za razrašnjenje njihove pogibije treba pretražiti arhivu Kominterne, NKVD-a i Gulaga. Pogibija Kerestinčana, kazao je potpredsjednik Odbora Slobodan Budak, čiji je otac također tada streljan, odgovarala je SSSR-u "koji u Hrvatskoj ne nalazi dovoljno poslušne komuniste" te "fašistima u vodstvu NDH koji su u njima vidjeli opasnost i konkurenciju". Streljanjem zatočenika Kerestinca, drži Budak, značajno je promijenjen tijek povijesti "jer je njihova likvidacija pomogla da na čelo partizanskih snaga ne dođu hrvatski komunisti nego u dominantnom dijelu Srbi". Sve kerestinečke žrtve, istaknuo je Budak, uhitila je stara jugoslavenska vlast još u ožujku, travnju 1941., koja ih izručuje policijskim snagama druge države u nastajanju, odnosno vlastima Nezavisne države Hrvatske koje ih nakon bijega i ubijaju. Kerestinečka tragedija, naime, započinje 9. srpnja kada je streljano deset komunista i intelektalaca, među kojima i Božidar Adžija, Otokar Keršovani i Ognjen Prica. Ostali u noći sa 13. na 14. srpnja bježe iz Kerestinca, ali većina je ponovno uhićena i njih 77 je poginulo i streljano, među kojima su bili i August Cesarec, Pavao Markovac, Muhamed Kulenović i dr., dok ih se samo 14 uspjelo spasiti. Napominjući da "Titovoj Jugoslaviji" nije odgovaralo komemorirati kerestinečkim žrtvama, članovi Odbora ocjenjuju da im se ni sada ne pridaje pravo mjesto. Na upit novinara što će stoga učiniti sam Odbor, Komarica je rekao da će sutra položiti vijence na njihov spomenik, a prikupljanjem novaca te možda i pritiskom, iz moskovskih arhiva tražit će se dokumenati o Kerestincu. (Hina) ds 131329 MET jul 93