IZASLANSTVO ŠVEDSKOG PARLAMENTA U FINSKOJ SA ČLANOVIMA ODBORA ZA LJUDSKA PRAVA

ODBORA ZA LJUDSKA PRAVA ZAGREB, 21. lipnja (Hina) - Izaslanstvo Švedskog parlamenta u Finskoj, poluslužbeno zastupničko tijelo finskih Šveđana, koje boravi u Hrvatskoj na poziv Europskog doma i Odbora za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina Zastupničkog doma hrvatskog Sabora, razgovaralo je danas u Zagrebu sa članovima Odbora. Članice izaslanstva, glavna tajnica Asocijacije finskih gradova i potpredsjednica Švedske narodne stranke u Finskoj Astrid Thors te tajnica za švedski jezik u Švedskom parlamentu Finske, istaknule su da su u Finskoj u službenoj uporabi dva jezika, finski i švedski, a da od oko pet milijuna Finaca, 300.000 govori švedski a ta skupina ima i visoki stupanj kulturne autonomije. Stanovništvo Finske smatra se jednim narodom sa dva jezika, pojasnile su. Švedski parlament u Finskoj kao poluslužbeno zastupničko tijelo osnovan je 1919., i danas ima 75 zastupnika, koji se biraju indirektno svake četiri godine, među kandidatima političkih stranaka u Finskoj koje se služe sa oba jezika ili samo švedskim, kazale su. Finski Šveđani u Finskoj zastupljeni su sa 17 zastupnika u finskom parlamentu i to najvećim dijelom kroz Švedsku narodnu stranku. Članovi Odbora upoznali su gošće s kronologijom uspostave novog poretka u Hrvatskoj, te sa radom hrvatskog Sabora, a posebice Odbora za ljudska prava. Član Odbora i predsjednik Pododbora za ostvarivanje prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina mr. Miroslav Kiš upoznao ih je sa pravima etničke srpske zajednice, i nacionalnih manjina u Hrvatskoj, te sa načinom izbora predstavnika deset nacionalnih manjina koje su s pet zastupnika predstavljene u Saboru. Kiš je istaknuo da su u srpskoj agresiji uz hrvatski narod nastradali i pripadnici manjina. Podsjetio je da je na referendumu 99 posto svih manjina, bez pripadnika srpske etničke zajednice, glasovalo za neovisnost Hrvatske, što je bio dodatni motiv srpskom agresoru da uz hrvatsko uništi i sve što je nesrpsko. Madžarima u Slavoniji uništeno je u agresiji među ostalim i 20 škola, od 120 prosvjetnih radnika ostalo je 12, slično su prošli i Česi i Slovaci, dok su Rusini i Ukrajinci u tolikoj mjeri raseljeni i pobijeni, da su na rubu biološke egzistencije, istaknuo je Kiš. Predstavnici manjina, kazao je, očekuju pomoć u ostvarivanju svojih prava, kako od RH, tako i od svojih matičnih država. (Hina) ds 211228 MET jun 93