PARLAMENTARNI ODBOR ZA MEĐUNARODNE ODNOSE POVUKAO SPORAZUM O PRIJATELJSTVU I SURADNJI IZMEĐU HRVATSKE I SLOVENIJE

PRIJATELJSTVU I SURADNJI IZMEĐU HRVATSKE I SLOVENIJE LJUBLJANA, 12. srpnja (Hina) - Na prijedlog koordinatora za susjedne države u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova Petera Toša, Odbor za međunarodne odnose Državnog zbora slovenskog parlamenta povukao je danas iz procedure Nacrt međudržavnog sporazuma o prijateljstvu i suradnji između Slovenije i Hrvatske, ali je nastavio raspravu o ostala četiri nacrta sporazuma između dviju država. Peter Toš obrazložio je prijedlog za povlačenje nacrta "jednostranim nepravnim mjerama protiv slovenske imovine" od lokalnih organa vlasti u dva slučaja: u slučaju pivovare u Buzetu, što je ocijenjeno nasilnim preuzimanjem posjeda, te u slučaju "oduzimanja vlasniških prava" nad imovinom poslovne jedinice poljoprivredno-šumarskog poduzeća iz Postojne u Rijeci. Po Toševim riječima to se dogodilo nakon što je Nacrt sporazuma bio predočen na sjednici slovenske vlade, te je te slučajeve moguće ocijeniti "nepravnim i neodgovarajućim postupcima" zbog kojih Vlada Republike Slovenije povlači nacrt Sporazuma o prijateljstvu i suradnji. Toš je također ocijenio da su mjere reguliranja međusobnih državnih odnosa s Hrvatskom u početnoj fazi i da je potrebno još mnogo učiniti da se pronađu čvrsta i trajna rješenja. U opširnijoj raspravi o povlačenju sporazuma, sa čime su se složili predstavnici svih stranaka, izdvojila su se dva stajališta. Prema radikalnijem stajalištu koje su zastupali dr. Dimitrij Rupel (Demokratska stranka), Zmago Jelinčič (Slovenska nacionalna stranka) Borut Pahor (Udružena lista - SDP) i Peter Tancig (Zeleni - Ekološko-socijalna stranka) mogućnost potpisa takva sporazuma i vanjskopolitičku djelatnost Slovenije prema Hrvatskoj trebalo bi vezivati na odnos Hrvatske prema slovenskim poduzećima, imovini i zaključivanju gospodarskog sporazuma sve do faze ratifikacije, kako bi se izbjeglo da se već potpisani sporazum ne otkaže, kako se dogodilo s prvobitnim Nacrtom, koji u Saboru nije dan u postupak ratifikacije. Predstavnici vladajućih stranaka Slavko Geržina (Slovenski kršćanski demokrati) i Jožef Školč (Liberalno-demokratska stranka) zauzimali su se za nešto umjereniji pristup. Tako je Školč, navevši da se slaže s povlačenjem Nacrta sporazuma, ali se protivi "orkestraciji koja prati to povlačenje" rekao da nije dobro željeti da za Hrvatsku stanje bude tako složeno da se sporazum ne bi mogao potpisati, a Geržina je podsjetio na slovenske reakcije kada je Italija pokušala prijem Slovenije u Europsko vijeće vezivati uz slovenske koncesije na području zaštite manjina i pravno-imovinska pitanja. Dimitrij Rupel rekao je da Hrvatskoj treba dati do znanja da bi izlaganje hrvatskog odnosa prema slovenskoj imovini u inozemstvu moglo štetiti isto kao što bi Sloveniji štetilo da dovede u pitanje udio hrvatskih dioničara u Elanu, te da se Hrvatska nedovoljno odazivala na slovenske prijedloge sporazuma. Rupel je također rekao da je on sam kao član slovenskog izaslanstva na posljednjem zasjedanju parlamentarne skupštine KESS-a u Helsinkiju pridonio promjeni teksta prvotne rezolucije prema kojoj bi Hrvatska bila izjednačena sa Srbijom glede svojih postupaka u BiH (kojim izjednačavanjem, kako je rekao, međunarodna zajednica pokušava umiriti vlastitu savjest), a da je slično stajalište zauzeto i na sastanku G7 u Tokiju, gdje je "Hrvatska neopravdano ili možda ne dovoljno opravdano stavljena u skupinu država kao što je Srbija". U vezi s time, drži Rupel, potpisivanje sporazuma o prijateljstvu s Hrvatskom za Sloveniju bi u međunarodnoj javnosti moglo dobiti značenje kao da se želi pridružiti "skupini država sa slabom reputacijom", te da Hrvatska "nakon toliko neprijateljskih čina" mora pokazati da zaslužuje prijateljstvo, kako bi se potpis sporazuma mogao protumačiti slovenskoj javnosti. (Hina) mn 121147 MET jul 93