SERVIS POSEBNIH NASLOVA ZNANOST ZDRAVLJE

Nadnaslov:Hitna reforma zdravstva ključna za nevolje zemalja trećeg svijeta Naslov: Zdravlje za siromašne Podnaslov:U svom godišnjem Izvješću o svjetskom razvoju posvećenom isključivo zdravlju, Svjetska banka zalaže se za hitnu reformu zdravstva, kojom bi se, usvajanjem novih programa, moglo spasiti na tisuće života i uštedjeti milijarde dolara Piše: Cynthia JOHNSON, Reuter LONDON - Hitna reforma zdravstva neophodna je kako bi se dramatično smanjila smrtnost i bolesti u zemljama u razvoju, navodi Svjetska banka u svome najnovijem izviješću. "Zaključili smo kako je kvalitetna usluga važnija nego li faktor sredstava namijenjenih suzbijanju bolesti kao i unapređenju zdravstvene njege", izjavljuje Dean Jamison, voditelj ekipe koja je ove godine priredila Izviješće o svjetskom razvoju, prvo u kojem se isključivo govori o zdravstvu. U studiji se upućuje poziv vladama da usvoje trostruki pristup reformi zdravstva, kojim bi se troškovi preorijentirali na najučinkovitije programe, unaprijedila konkurencija u pružanju zdravstvenih usluga kao i gospodarska klima koja bi ljudima omogućila da unaprijede osobno zdravlje. "Na tisuće života moglo bi biti spašeno i milijarde dolara moglo bi biti ušteđeno unatoč trima velikim zdravstvenim nevoljama koje će obilježiti slijedeće desetljeće - starenju populacije, AIDS-u i novom valu otpornosti na lijekove", stoji u izvješću. U izvješću se navodi kako bi vlade trebale svoje napore usmjerene na unapređenje zdrastva preusmjeriti na osnovni paket mjera koji bi se na području javnog zdravlja kao i osnovnih kliničkih djelatnosti temeljio na odnosu kvaliteta - cijena. Tu bi trebali biti uključeni bitni programi imunizacije, prevencije od AIDS-a kao i napori da se smanji potrošnja alkohola i duhana. Osnovne bolničke usluge trebale bi uključivati brigu za trudnice, brigu za djecu oboljelu od teških bolesti kao što su malarija i ospice te kontrolu tuberkuloze. Više bi usluga trebalo biti ponuđeno u lokalnim nego u velikim gradskim bolnicama. "Troškovi vlada prelaze polovicu sume od 168 milijardi američkih dolara koja se godišnje dodijeljuje za troškove zdravstva zemljama u razvoju", piše u izviješću Svjetske banke njezin predsjednik Lewis Preston. "Preveliki dio te svote utrošen je na specijalističke usluge u tercijarnim ustanovama koje donose malu korist u odnosu na utrošeni novac. Premalo se odvaja za jeftine i veoma učinkovite programe kao što je kontrola i liječenje od zaraznih bolesti i neishranjenosti". Međunaslov: Povećati potporu zdravstvu Banka je mišljenja da bi usvajanje spomenutih programa u svim zemljama u razvoju dovelo do smanjenja bolesti za 25 posto, kao i do spriječavanja smrtnosti devet milijuna djece. Za primjenu reformi valjalo bi učetverostručiti godišnju svotu namijenjenu javnim zdravstvenim uslugama na 20 milijardi dolara, dok bi za potrebe sprovođenja istih u bolničkim ustanovama ovu svotu trebalo udvostručiti na 40 milijardi. Da bi se financirao osnovni paket mjera u najsiromašnijim zemljama potrebna je preorijentacija kao i povećanje proračuna koje vlade namjenjuju za zdravstvo te učešća drugih organizacija, fondova, donatora kao i samih pacijenata. U zemljama u razvoju sa srednjim prihodima mogao bi se uvesti ciklički sustava korištenja već postojećih izvora prihoda počevši od diskrecijskih usluga sve do osnovne bolničke njege. "Neke će zemlje možda poželjeti uvesti usluge izvan osnovnog paketa mjera", naveo je Jamison. Uvođenje barem djelomičnog zdravstvenog osiguranja neophodno je, budući da u većini siromašnih zemalja pacijenti uglavnom sami plaćaju troškove liječenja. Ovi bi postupci mogli biti dio općeg pokreta za promoviranje raznovrsnosti i konkurencije u financiranju i pružanju zdrastvenih usluga. "Ukoliko se želi postići učinkovitost i pravednost u raspoređivanju zdrastvene pomoći, najbolje bi bilo da vlade pomognu svojim građanima u ustanovljavanju nekog oblika zdravstvenog osiguranja, umjesto postojećeg američkog modela". Izvješće poziva međunarodnu zajednicu da učini više na potpori naknada za zdravstvenu skrb. Donatori su 1990. godine isplatili oko 4,8 milijardi dolara pomoći, što je nekih 2,5 posto ukupnih zdravstvenih troškova u zemljama u razvoju. Očekuje se da će zajmovi Svjetske banke namijenjeni zdravlju sa prošlogodišnjih 350 milijuna dolara porasti na 1 milijardu dolara u 1995. godini, što banku čini najvećim pojedinačnim izvorom stranog kapitala namijenjenog zdravlju. (Hina) br 072216 MET jul 93