SERVIS POSEBNIH NASLOVA ALBANIJA SIROMAŠTVO

Nadnaslov:Problemi povrata privatnog vlasništva nad zemljom u Albaniji Naslov: Od kolektivnog do privatnog - kroz opasne razmirice Podnaslov:Najmanje dvadeset ljudi ubijeno je ove godine za razmirica oko posjeda, dok najsiromašnija europska zemlja, na svom putu prema privatnom vlasništvu i tržišnoj ekonomiji nastoji provesti reformu vlasništva nad zemljom, dok ih je 80 nedavno štrajkalo glađu Piše: Benet KOLEKA, Reuter TIRANA - Najmanje dvadesetero ljudi ubijeno je ove godine za razmirica oko posjeda u Albaniji dok se najsiromašnija europska zemlja polako kreće prema privatnom vlasništvu i tržišnoj ekonomiji, tvrde vladini dužnosnici. U Tirani kao i u sjevernom gradu Skadru više od 80 ljudi čije je vlasništvo zaplijenila bivša staljinistička vlada štrajkalo glađu više od deset dana protestirajući protiv vladinih zakona o privatizaciji. " Od početka godine gotovo je dvadesetero ljudi ubijeno tijekom svađa u kojima je sporno vlasništvo nad zemljom", izjavio je zamjenik ministra unutarnjih poslova, Astrit Mehja. Ne bi li zaustavio takve razmirice, parlament je ovih dana progurao zakon kojim se daje veća ovlast lokalnim savjetima za poduzimanje mjera protiv onih koji se suprostavljaju zakonu o privatizaciji izglasanom 1991. godine, čiji je cilj da se zemlja podijeli seljacima. Štrajkači glađu, od kojih su neki završili u bolnici, članovi su organizacije bivših vlasnika posjeda "Vlasništvo kroz pravdu", koja broji 22.000 članova, koji tvrde da ih ovaj zakon po drugi put zakida za njihova prava. Kažu da je gotovo 100 osoba na smrt izmrcvareno u svađama u kojima je sporno vlasništvo nad zemljom. "Ovo je ništa manje nego bratoubilački rat", izjavljuje jedan od štrajkača u Skadru, Pal Preci, za Reuters. Mehja pak navodi kako je policija intervenirala u nekoliko slučajeva te da je već previše mrtvih. Albanskom agrarnom reformom predviđa se davanje zemlje, koja je nasilno kolektivizirana i pretvorena u poljoprivredne kooperative, seljacima. Najmanja parcela zemlje koja se dodjeljuje jednoj obitelji je 0.55 hektara a najveća 2.8 hektara. Nacionalni je prosjek 1.65 hektara po obitelji. Međunaslov: Sukobi između bivših i novih vlasnika Prema službenim podacima gotovo 90 posto obradive zemlje privatizirano je je u skladu s novim zakonom, koji bivšim zemljoposjednicima omogućava isplatu kompenzacija, ali im i ne omogućava povrat njihove zemlje. Zakon koji je ovih dana izglasan u parlamentu starijim seljacima odobrava davanje u zakup zemlje koju više sami ne mogu obrađivati. Kada su 1944. godine komunisti došli na vlast, konfiscirali su 65.000 hektara zemlje što su bila u vlasništvu 27.000 obitelji te ih podijelili seljacima bez zemlje, razdijelivši ih u parcele veličine pet hektara po obitelji. Diktator Enver Hodža uskoro se založio za politiku prisilne kolektivizacije te se ranih šezdeset svaki pedalj zemlje našao u kolektivnom ili državnom vlasništvu. U posljednjim su se razmiricama predratni vlasnici posjeda ili njihovi nasljednici, kao i oni čija je zemlja kolektivizirana nakon rata, suprostavili seljacima kojima je zemlja dodijeljena u skladu s novim zakonom. Tu su također uključeni novi i bivši vlasnici trgovina i poduzeća koje su komunisti također zaplijenili. Albanska nekomunistička vlada, izabrana prije godinu dana, zauzima se za nove zakone, tvrdeći kako su oni od vitalne važnosti za prijelaz zemlje na tržišnu ekonomiju. "Zakoni su pravedni, oni ne poriču pravo na privatno vlasništvo, već ga stvaraju", izjavio je predsjednik Sali Berisha u govoru kojim je odbacio zahtjeve štrajkača glađu. (Hina) br 072305 MET jun 93