REFORMA VIJEĆA SIGURNOSTI

NEW YORK, 2. srpnja (AFP/Hina) - Francuska i Velika Britanija prvi su put službeno izrazile spremnost raspraviti o mogućem proširenju Vijeća sigurnosti UN-a, pokazujući, međutim, da ne žele prekomjerno ubrzati tempo promjena statuta Svjetske organizacije usvojenog nakon Drugog svjetskog rata. Pariz i London su svoja stajališta iznijeli u javnost u četvrtak, 24 sata nakon što je Washington izrazio potporu ulasku Japana i Njemačke među stalne članice tog tijela - ključnog organizma međunarodne diplomacije. Američka je administracija namjerno ostala nejasna glede prirode ovlasti koje bi imali Japan i Njemačka u Vijeću sigurnosti, govoreći jasno o stalnim mjestima, no ne precizirajući trebaju li dvije zemlje imati pravo na veto poput Kine, Rusije, Francuske, Velike Britanije i SAD. Poluslužbeno, SAD se protive davanju novih prava na veto. Vijeće sigurnosti ima i 10 nestalnih članica sa dvogodišnjim mandatom, koje se rotaciono mijenjaju. Pokazuje se da će se rasprava o reformi Vijeća sigurnosti intenzivirati u mjeri u kojoj se približava 50. obljetnica Organizacije Ujedinjenih naroda, osnovanih 1945. godine, kao i 50. godišnjica kapitulacije Japana i Njemačke, koje se u Povelji UN-a još uvijek ocjenjuju kao "neprijateljske države." Promjene u Vijeću sigurnosti neće biti brze, čak i ako se rasprava razvije na sljedećoj sjednici Generalne skupštine, čiji je početak predviđen za 21. rujna. No, kad se jednom započnu pregovori o uvjetima ulaska Njemčake i Japana i možda drugih velikih država Azije, Afrike ili Latinske Amerike, Povelja Un-a morat će biti promijenjena. U njezinom članku 108. kaže se da će amandmani stupiti na snagu "kad ih prihvati dvotrećinska većina članica Generalne skupštine i ratificira ih, u skladu sa svojim ustavnim zakonima, dvije trećine članica organizacije, uključujući sve stalne članice Vijeća sigurnosti." UN ima 183 zemlje članice. Proces reformi mogao bi trajati dvije ili tri godine, ocjenjuju diplomati. London je upozorio da se ne čini "nikava prenagljena radnja", koja bi dovela u pitanje sadašnju djelotvornost Vijeća. A Pariz je, kao i Washington, inzistirao na potrebnoj raspoloživosti kandidata da sudjeluju u UN-ovim operacijama održavanja mira. Njemačka i Japan morat će unijeti amandmane u svoje ustave ako žele u potpunosti ispuniti taj uvjet. Drugi faktor koji će sigurno usporiti svaku promjenu i na koji upozoravaju London i Pariz je činjenica da Njemačka i Japan nisu jedine zemlje koje žele postati stalnim članicama Vijeća. Od azijskih bi zemalja Indija, Pakistan ili Indonezija mogli tražiti stalno mjesto. Od Latinskoameričkih Brazil, Argentina ili Meksiko, a od afričkih spominju se Nigerija i posebice Egipat. Ako bi imalo više od 20 članica, Vijeće više ne bi moglo funkcionirati, ocjenjuje jedan diplomat, držeći da je pet prava na veto maksimum. Poluslužbeno se zna da je Italija nezadovoljnja jer je isključena iz natjecanja, dok se diplomati iz Trećeg svijeta pitaju zašto Europa nema jedno zajedničko mjesto. Sve zemlje članice Vijeća sigurnosti pozvane su da pismenim putem iznesu svoje stajalište glavnom tajniku UN-a. Rusija i Kina sinoć još uvijek nisu objavile svoja mišljenja. (Hina) mm 020831 MET jul 93