VJESNIK: HRVATSKA U TRI VARIJANTE

ZAGREB, 29. lipnja (Hina) - Ivo Jakovljević u rubrici "Ekonomski brevijar" piše o sve izraženijim regionalnim razlikama između okupiranih područja Dalmacije i hrvatskog sjeverozapada, koje se, kako kaže, "danas doimaju poput teško premostivih provalija". Podsjeća da su kroz najveći dio hrvatske prošlosti gospodarski najrazvijeniji krajevi bili dalmatinsko priobalje i slavonska ravnica, dok su Dalmatinska zagora, otoci, Lika, Banija, Kordun i Hrvatsko zagorje, pa čak i zagrebačko te pretežni dio istarskog područja "ostajali zonom pukog preživljavanja". Nakon srbijanske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu najveća gospodarska šteta nanesena je tzv. krajini, a "veliku štetu, posebno zbog komunikacijske (polu)izolacije, ali i visokog ratnog rizika, trpi danas cijelo područje Dalmacije". Jakovljević procjenjuje da će nakon završetka rata Dalmacija "tek poslije niza godina ulaganja domaćeg i stranog kapitala, ponovno doći u prirodno stanje, tj. na razinu gospodarski snažne hrvatske regije. Slične procjene vrijede i za najveći dio slavonske regije, posebno za još okupirana područja i ona što graniče s ratištem u Bosni". Komentirajući zatim prednosti hrvatskog sjeverozapada, istarskog poluotoka i ostalih područja Hrvatske udaljenih od zone visokog ratnog rizika, Jakovljević ističe kako "u toj zoni građani mogu birati u koju će banku na najsigurniji način uložiti svoj kapital, kako ne bi mrtav stajao po uvijek i svugdje rizičnim kućnim trezorima. U toj istoj zoni privatni se sektor širi punom parom, privredna se depresija bliži kraju ili je već i zaboravljena, obrće se novac, posluje u zapadnoj maniri, ali - zasad, nažalost - još i podosta na švercerski, ilegalan način. U toj se zoni nešto ipak kreće nabolje: kroz nju će, uostalom, uskoro ući i prve tranše stranog kapitala. Zato se prema hrvatskom sjeverozapadu i ekonomska politika mora odnositi kao prema svojevrsnoj hrvatskoj 'razvojnoj lokomotivi', ne sputavati ga, ali ga prisiliti na poštivanje svih regula pravne države". Na kraju Jakovljević navodi podatke iz časopisa Euromoney s ljestvice 'country riska', na kojoj Republika Hrvatska drži "nisko 110. mjesto. Ali kad bi se taj rizik procjenjivao regionalno, na temelju iste metode, hrvatski bi sjeverozapad bio negdje između 40. (kao Cipar) i 47. pozicije (kao Mađarska), dok bi Dalmacija trenutačno bila možda oko 130. mjesta (kao Estonija), a okupirani krajevi na samom dnu, između 157. (kao Irak) i 169. mjesta (kao Kuba). To je trenutačno hrvatska realnost, od koje mora poći svako pragmatično komponiranje gospodarske politike u postojećim suženim (i još ratnim) okolnostima, ali i hrvatsko prezentiranje na vanjskim tržištima". (Hina) gk 290528 MET jun 93