SJEDNICA ZASTUPNIČKOG DOMA (2)

ZAGREB, 25. lipnja (Hina) - U nastavku sjednice Zastupničkog doma potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić podastro je zastupnicima vladino izvješće o vanjsko-političkom položaju Hrvatske, posebno istaknuvši da 30. lipnja istječe mandat UNPROFOR-a u Hrvatskoj. Upozorio je na opće stanje odnosa u svijetu, u kojem se, kako je rekao, "osjeća stanovit uzmak zagovornika koncepcije tzv. novog svjetskog poretka i produbljivanje sukoba SAD i Europe". "Sadašnje rješavanje krize na prostorima bivše Jugoslavije prelama se najočitije na BiH, pri čemu postaje sve jasnije da vojne intervencije neće biti ili barem ne u dogledno vrijeme", rekao je ministar Granić, dodajući da međunarodna zajednica računa ili na moguć dogovor sukobljenih ili na potpuno gospodarsko uništenje Srbije i socijalni kaos, odcjepljenje Crne Gore i formalni nestanak tzv. SR Jugoslavije". Na tom temelju neki geostratezi procjenjuju da bi bilo mnogo lakše uklanjati posljedice srpskih teritorijalnih osvajanja u BiH i povratak UNPA pod hrvatski suverenitet", rekao je ministar Granić. Upozoravajući na osobitu važnost odnosa Hrvatske sa SAD-om, EZ-om, Rusijom i Kinom, ocijenio je bitnim nedavan posjet predsjednika dr. Franje Tuđmana Kini, dodavši da se dobri rezultati očekuju i od njegova (Granićeva) posjeta Moskvi. "U tim susretima očekujemo razumijevanje i potporu, a zastupat ćemo posve jasna stajališta, napose o četiri trenutačno najpresudnije zadaće naše vanjske politike: UNPROFOR u Hrvatskoj, rat u BiH, odnosi sa susjednim zemljama te politika prema UN i EZ", kazao je ministar Granić. Govoreći o mogućemu novom mandatu UNPROFOR-a u Hrvatskoj, istaknuo je da Vlada zahtijeva jači mandat UNPROFOR-a i određivanje vremenskog roka provedbe Vanceova plana, čemu bi, kako je rekao, imalo poslužiti i odvajanje UNPROFOR-a u Hrvatskoj od mirovnih snaga za BiH i Makedoniju. "Zasad nema jasnijih pomaka prema bitnu jačanju mandata UNPROFOR-a, osobito ne takvih koji bi zadovoljili javnost", kazao je ministar Granić i dodao da su hrvatska temeljna polazišta poznata, a to su: "mirno rješenje, ali bez trgovanja našim teritorijem". On je izvijestio da se ovih dana očekuje izvješće glavnog tajnika UN, koje će poslužiti kao temelj buduće rezolucije o mandatu UNPROFOR-a, ističući da se od oba dokumenta očekuje "još jasnija i izričitija potvrda teritorijalne cjelovitosti Hrvatske". Hrvatska će, dodao je, učiniti sve da se izbori za pojačanje, proširenje i vremensko određenje mandata i uloge mirovnih snaga u provedbi Vanceova plana. Pritom je upozorio kako nije isključen ni prijedlog tzv. tehničkog produljenja mandata na određeno vrijeme, ali je istaknuo da će se tada o njemu odrediti hrvatska država. Govoreći o BiH, ministar Granić je podsjetio da je Vlada podupirala prvi Vance-Owenov plan, ali da se Hrvatska zbog nastavka srpske agresije, izostanka odlučne akcije međunarodne zajednice i zatim izbijanja sukoba bosanskih Muslimana i Hrvata, složila s drugom ženevskom fazom pregovora i dogovora, smatrajući je najrealnijom mogućnošću i zaustavljanja rata, i zadovoljenja legitimnih interesa svih triju naroda". Ženevi nije prethodio nikakav hrvatsko-srpski dogovor ni o podjeli BiH na štetu Muslimana, ni o uzajamnoj 'trgovini raznim krajinama ili izlazima na more'", ustvrdio je ministar Granić, podsjetivši da će Hrvatska učiniti sve što je u njezinoj moći da sačuva i ojača BiH kao državu i bosanskih Hrvata. Istaknuvši da Hrvatska želi razvoj dobrosusjedskih odnosa sa susjednim državama, ali da u takvoj politici polazi isključivo od suverenosti Hrvatske, ministar Granić je ustvrdio da Hrvatska neće nikad pristati "ni na kakve nametnute institucionalne ili funkcionalne tzv. jugoslavenske okvire". "Kad je riječ o Srbiji, Hrvatska je spremna na uređenje odnosa, ali tek kad Beograd prizna Hrvatsku u njezinim međunarodno utvrđenim granicama te obustavi svaku vojnu pomoć odmetnutim Srbima", rekao je ministar Granić. Također je kazao da odnose s Republikom Slovenijom opterećuje nekoliko graničnih nesporazuma, od kojih je samo Piranski zaljev realan te dodao da će se sva otvorena pitanja "rješavati u duhu i skladu s europskim standardima". Hrvatska, dodao je, razvija dobre odnose ne samo sa susjednim državama nego i sa srednjoeuropskim zemljama, zatim s Turskom, Albanijom i Rumunjskom, a za odnose s Grčkom je rekao da su djelomice opterećeni "bliskošću Atene i Beograda". "Politika i odnos Hrvatske prema UN uvjetovana je zasad poglavito interesom za rješavanje statusa UNPA u sklopu djelovanja Vijeća sigurnosti i Glavne skupštine, te provedbu Rezolucije o obnovi ratom razrušenih hrvatskih područja", rekao je ministar Granić, dodajući da u Vijeću sigurnosti i u KESSU Hrvatska nailazi na "velik stupanj razumijevanja kad je posrijedi suverenitet na čitavu teritoriju Hrvatske, ali ne i na spremnost da se već sad bitno ojača i vremenski odredi mandat UNPROFOR-a". Ministar Granić je ustvrdio da se uobičajena gospodarska suradnja Hrvatske s drugim državama normalno razvija te da zasad nema naznaka "o deklariranju politike sankcija prema Hrvatskoj". Istaknuo je da bi Hrvatska ipak željela da što prije "dođe do vidljivih pomaka kad je riječ o općem sporazumu o suradnji s EZ-om i uključivanju u program PHARE, odnosno već dogovorenim kreditnim ugovorima". Na završetku izlaganja ministar Granić je ustvrdio kako svi u Hrvatskoj imaju isti cilj: suverena, cjelovita, demokratska i europska Hrvatska, u čemu treba postići potpuno nacionalno jedinstvo. Nakon izlaganja ministra Granića počela je rasprava o vanjskopolitičkim odnosima Hrvatske te je imenovano višestranačko povjerenstvo, s dr. Žarkom Domljanom na čelu, koje će o tomu izraditi prijedlog zaključaka. (Hina) mc 251110 MET jun 93