SJEDNICA ODBORA ZA NORMALIZACIJU HRVATSKO-SRPSKIH ODNOSA

ZAGREB, 24. svibnja (Hina) - Državni odbor za normalizaciju hrvatsko-srpskih odnosa na današnjoj drugoj sjednici, pod predsjedanjem Josipa Manolića, razmotrio je dosadašnje pregovore s predstavnicima lokalnih srpskih vlasti iz UNPA područja te podržao inicijativu švedskog Instituta "Jan Oberg" za razgovore o stanju u Hrvatskoj kao i predstojeći skup hrvatskih i srpskih intelektualaca o normalizaciji odnosa Hrvatske i Srbije. Postavljajući pitanje treba li pregovaračima vjerovati, Manolić je ustvrdio da treba, a da će se prosudbe hrvatske strane temeljiti na potezima druge strane. Slavko Degoricija, voditelj hrvatskog izaslanstva na razgovorima u Topuskom, ocijenio ih je "otvorenim i konkretnima iako su izbjegnuta politička pitanja", istaknuvši pomoć i suradnju UNPROFOR-a. "Hrvatska je strana za predstojeće razgovore u Zagrebu 26. ovog mjeseca predložila 13 točaka koje se odnose na gospodarsku problematiku", kazao je Degoricija napominjući da će se pripremiti ekspertne grupe za pojedina pitanja. Istaknuvši kao prioritet povratak izbjeglica, Josip Boljkovac ukazao je na potrebu češćih kontakata na terenu navodeći primjere takvih kontakata Srba i Hrvata u Gorskom kotaru. Zdravko Tomac istaknuo je načela djelovanja Odbora koja obuhvaćaju "mirnu integraciju zaposjednutih djelova u Hrvatsku, davanje na znanje da se pregovara s predstavnicima Srba, a ne neke države, te da Odbor neće donositi nikakve odluke". Živko Juzbašić je predložio osnivanje mirovnih vijeća za rješavanje problema na lokalnoj razini i izvjestio o nedavnom dolasku Srba iz zaposjednutih područja u Mošćenicu kod Siska. Također, zatražio je privremenu obustavu suđenja za ratne zločine kako bi se razgovori mogli uspješnije voditi. Prijedlog Rade Lolića o uspostavi pododbora za normalizaciju odnosa u županijama koje obuhvaćaju krizna područja Manolić nije prihvatio pojasnivši da bi to značilo preuzimanje funkcija državne vlasti, no dodao je da će se za konkretna pitanja moći osnivati takvi odbori. Osvrčući se na neke postupke hrvatskih državnih tijela, Dušan Bilandžić je istaknuo da mora "postojati svijest o posljedicama takvog ponašanja" napomenuvši da iza njih "stoji intimna želja etničkog čišćenja". Osvrnuvši se na izvješće glavnog tajnika UN u kojem se navodi da je 250.000 Srba napustilo područja po kontrolom hrvatske vlasti, on je podsjetio da bi njihovo preseljenje u UNPA područja išlo na ruku željama za odcjepljenjem tih područja, odnosno, "uspostavi konfederacije". Kao ključna pitanja Ivan Aralica je naveo: je li Srbija spremna priznati Hrvatsku u "avnojskim granicama", jesu li Srbi u Hrvatskoj spremni prihvatiti ono što im Hrvatska nudi, te kakav je odraz stanja u UNPA područjima na Srbe u drugim dijelovima Hrvatske. Ukazujući da politika mora ići uz etiku, biskup Pavišić je kazao kako "moramo priznati i svoje grijehe i nedostatke". (Hina) žb 241413 MET may 93