SERVIS POSEBNIH NASLOVA EUROPA-JEZICI

Nadnaslov:Europski manjinski jezici u borbi za opstanak Naslov: Očuvati manjinske jezike Podnaslov:U nastojanju da očuva jezične manjine u procesu stvaranja jedinstvene Europe, Europska komisija promiče mjere koje bi imale omogućiti njihov opstanak, osnivajući ured sa zadatkom da pomogne njihovu očuvanju pred naletom ujedinjene Europe i dominacije engleskog jezika te pomogne u razvojnim programima Piše: Patrick LANNIN, Reuter BRUXELLES - Od Arvanita i Aromuna u Grčkoj, preko Ladina i Furlanaca u Italiji do Sorba u Njemačkoj, jezične manjine diljem Europe bore se za svoj opstanak. Samo je devet jezika priznato za službene u Europskog zajednici, no jezična karta kontinenta mnogo je bogatija, s oko 35 jezika koji se u skupinama različitih veličina govore diljem kontinenta. Europska komisija, daleko od želje da oni nestanu u procesu stvaranja jedinstvene Europe, promiče mjere koje bi im omogućile opstanak. Komisija je 1982. godine formirala Ured za manje upotrebljavane jezike u irskom glavnom gradu Dublinu. Krajem prošle godine postavila je ured u glavnom gradu Europe, Bruxellesu, kao informacijski i koordinacijski centar za aktivnosti na ovom području. "Kada te zajednice osjećaju važnost svog opstanka i širenja svoje kulture, ne samo na tradicionalan način nego i prilagodbom modernom načinu života, mi osjećamo da oni imaju na to pravo te da im to treba i omogućiti," kaže rukovoditelj ureda u Bruxellesu Auke van der Goot. Zadatak ureda je pomoći manjinskim jezicima da prežive nalet ujedinjene Europe, dominaciju engleskog jezika u masovnim medijima, te ponekad zanemarujuće stajalište nacionalnih vlada. "Vjerujem da ovakav ured tim malim jezičnim zajednicama, koje se u posljednjih deset godina osjećaju ugrožene, može pomoći da opstanu te da im može pokazati kako se jezična politika može razviti", smatra van der Goot. Skupine manjina, neke vrlo malene, postoje diljem Europe. Najmanje se nalaze u južnoj Italiji, gdje populacija od otprilike 3.000 pripadnika govori hrvatski te druga, s 5.000 pripadnika koji govore grčki. Na sjeveru Italije, na granici sa Austrijom, postoje krajevi ladinskog i furlanskog, kojim govori 30.000 odnosno 500.000 ljudi. Nekoliko skupina pripadnika slavenskih naroda rašireno je na sjeveroistoku Grčke, kao što su Pomaki. Aromuni, koji govore jezik sličan rumunjskom, žive u najdubljim planinskim regijama Grčke, a Arvaniti, čiji jezik spada u indo-germansku skupinu, žive u srednjoj i južnoj Grčkoj. Međunaslov: Uredi za potporu, savjet i poticaj Nasuprot ovim rijetkim i raštrkanim jezičnim manjinama nalaze se veće i bolje afirmirani jezici - velški i galski škotski u Britaniji, kojeg govori oko 500.000 odnosno 79.000 ljudi, te katalonski u Španjolskoj, jezik koji je u širokoj upotrebi među šest-milijunskim stanovništvom Katalonije. Cilj ureda je da se poveća stručnost regionalnih vlasti, medija i aktivista u razvijanju programa koji bi pomogli opstanku manjinskih jezika. Van de Goot je dao za primjer Friesland na sjeveru Nizozemske, gdje je lokalna vlada započela program u kojem stariji izvorni govornici "prihvaćaju" stanovnike koji ne govore frizijskim jezikom te im pomažu da savladaju jezik tečajevima nekoliko puta na tjedan. Ured također organizira obrazovna putovanja, tijekom kojih pripadnici manjina posjećuju druge manjinske regije. Radnici u ovom uredu i sami su iz sličnih manjinskih jezičnih regija. "Čak i dobro utemeljena manjina kao u Irskoj treba potporu, savjet i poticaj od drugih regija," dodaje van der Goot, Frižanin. Irska televizijska stanica RTE se obratila uredu za pomoć kada je željela uvesti program na irskom jeziku. Ured ima četiri glavna centra - jedan u Frieslandu, koja prikuplja informacije o obrazovnim pitanjima, ured u Barceloni koji prikuplja podatke o zakonodavstvu koji se odnose na manje upotrebljavane jezike, centar za opće studije u blizini Pariza i te ured za medije u velškom gradu Aberystwyth. Ured u Bruxellesu nastoji koordinirati ove aktivnosti i stvara bazu podataka u koju se pohranjuju prikupljene informacije. Van de Goot je pasionirani branitelj prava opstojnosti i pomoći pripadnicima skupina malih jezika. "Svjesni smo da ne možemo zahtjevati besplatne televizijske stanice za jezike kojima govori samo 5.000 ljudi," kaže. "Ono što želimo je da budemo dio modernog društva i da dobijemo novac potreban za opstanak." (Hina) br 201814 MET jun 93