FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

TRIBINA O POLOŽAJU NACIONALNIH MANJINA

ZAGREB, 24. svibnja (Hina) - Na tribini pod nazivom "Suživot, asimilacija, preseljenje?" održanoj večeras u KIC-u, o položaju nacionalnih manjina u Hrvatskoj govorili su predstavnik Talijanske unije i saborski zastupnik Furio Radin, potpredsjednik Srpske narodne stranke (SNS) i saborski zastupnik Veselin Pejnović, potpredsjednik Demokratske zajednice Mađara Hrvatske Laszlo Horvath i predsjednik Udruženja Roma Hrvatske Vid Bogdan. Od 1918. godine do zadnjeg popisa stanovništva broj Mađara u Hrvatskoj pao je sa 120.000 na 22.000, kazao je Laszlo Horvath. Govoreći o posljedicama "75 godina zgaženog mađarstva" Horvath je upozorio da danas polovica mađarske djece ne zna materinji jezik te da većina Mađara ne piše svoja imena na svom jeziku. "Mađari su se stoga listom izjasnili za neovisnu i demokratsku Hrvatsku", istaknuo je Horvath i dodao da su donošenjem Zakona o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina, međudržavnim dogovorom Hrvatske i Mađarske te uvođenjem mađarskog jezika u škole stvari krenule nabolje. "Nažalost, srpska okupacija Istočne Slavonije dramatično je pogoršala položaj Mađara", rekao je on. Horvath je upozorio da, ako im Hrvatska i svijet ne pomognu, za desetak godina u Hrvatskoj više neće biti Mađara. Položaj talijanske manjine se dolaskom demokracije u Hrvatsku poboljšao, ocijenio je Furio Radin potkrijepivši to činjenicom da je broj njenih pripadnika u zadnja dva popisa stanovništva porastao s 15.000 na 21.000. Talijani u Istri i Rijeci imaju izvanredne odnose s većinskim hrvatskim pučanstvom, a u Županijskoj skupštini Istre govore se ravnopravno hrvatski i talijanski jezik, rekao je Radin i dodao da je europski presedan da većinski narod potiče zaštitu manjine. "Međutim, nakon stvaranja samostalne Hrvatske i Slovenije Italijani žive podijeljeni u dvije suverene države", nastavio je Radin. Stoga, prema njegovim riječima, talijanskoj manjini najveći problem predstavljaju zakoni koji bi ih trebali podjednako štititi u obje zemlje. Romi, koji u Hrvatskoj žive već sedam stoljeća, bili su u bivšem sustavu samo "Cigani" koje se nije niti pokušalo integrirati u hrvatsko društvo, kazao je Vid Bogdan. U Hrvatskoj danas živi oko 150.000 Roma, većina u bijednim uvjetima, a predrasude prema njima i dalje su velike, ocijenio je Bogdan. "I Romi poput ostalih manjina žele sačuvati svoj jezik, običaje i kulturu", rekao je Bogdan i dodao da čak 70 do 80 posto hrvatskih Roma više ne govori svoj jezik. "Vjerujem da će demokratska Hrvatska pomoći uključivanje romske manjine u njeno društvo i omogućiti joj civilizirani život", završio je on. Govoreći o ustavnom Zakonu o pravima nacionalnih manjina Veselin Pejnović je ocijenio da je Zakon "divna slika koja se u ovom trenutku ne ostvaruje". On je to pokušao potkrijepiti raznim primjerima kršenja ljudskih prava građana srpske nacionalnosti, od nedobivanja državljanstva i otkaza na nacionalnoj osnovi do prisilnog preseljavanja. Pejnović je spomenuo izvješće Bhutrosa Ghalija u kome stoji da je 254.000 Srba iselilo s područja koje nadziru hrvatske vlasti što je, rekao je, "podatak koji će Hrvatsku puno koštati". Pejnović je istaknuo da je protiv "suživota" jer, kazao je, "to je floskula koja je zamijenila nekadašnje "bratstvo i jedinstvo". "U građanskoj državi nije bitno pitanje suživota, već kakvoće života", dodao je Pejnović i ujedno zamjerio hrvatskim vlastima što srpsko pitanje pokušavaju riješiti samo pregovorima s pobunjenim Srbima. (Hina) sp 252249 MET may 93

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙