SLOVENIJA-NJEMAČKA: PROBLEMI ODŠTETA IZ DRUGOG SVJETSKOG RATA

LJUBLJANA, 19. lipnja (Hina) - Slovenska želja da Njemačka posebno tretira Sloveniju u pogledu odštete za posljedice drugog svjetskog rata, odnosno da se izdvoji od država nastalih na području bivše Jugoslavije i bivšeg istočnog bloka, bila je jedna od tema o kojoj se raspravljalo prilikom jučerašnjeg posjeta njemačkog ministra vanjskih poslova Klausa Kinkela Ljubljani. Slovenska strana doduše neslužbeno, ali osobito napisima u tisku dovodi u pitanje pravilnu uporabu sredstava koja je bivša Jugoslavija na ime ratne odštete dobila prema ugovoru Tito-Brandt kasnih 60-tih godina. Kinkel je jučer u Ljubljani na pitanje slovenskih novinara odgovorio da se o tome uistinu razgovaralo i to "iscrpno", ali da zasada ne može dati nikakva detaljnija pojašnjenja. Slovenske vlasti su problem odštete postavile na zahtjev više udruženja Slovenaca koji su iz okupiranih i anektiranih krajeva - Štajerske i Gorenjske - bili regrutirani u njemački Wehrmacht, a neki od njih iz rata došli kao invalidi. U poslijeratnom razdoblju to su morali skrivati i nisu im se priznavala socijalna i mirovinska prava, a u posljednje dvije godine otkako su nastupili sa svojim zahtjevima nije mnogo učinila ni nova vlast, pa se tako ni stvorena parlamentarna komisija za tu problematiku nije ni sastala. Prisilno mobiliziranih Slovenaca u njemačku vojsku bilo je više desetaka tisuća, nekoliko tisuća ih je još živih, a špekulira se da slovenska vlada do sada prema NJemačkoj sa ovim zahtjevima nije nastupala, želeći izbjeći temu koja bi mogla naškoditi vrlo dobri odnosima s državom koja je diplomatski najviše učinila na priznanju novih država u bivšoj Jugoslaviji. Prisilno mobilizirani od slovenske države zahtjevaju socijalna prava koja pruža matična država, a od Njemačke očekuju odštetu po modelu koji je ona već osigurala francuskim i nekim drugim građanima prisilno mobiliziranim tijekom drugog svjetskog rata, prvenstveno preko posebnog Fonda za odštete. Osim prisilno mobiliziranih, u Sloveniji još uvijek ima i drugih koji su iz drugog svjetskog rata izišli kao žrtve. Tu je na primjer problem prognanih Slovenaca (mahom u Srbiju i Hrvatsku), koji su ostali bez svoje imovine, te problem "otete djece", odnosno djevojčica i dječaka arijskog tipa koje su za vrijeme rata usvojili njemački državljani i od kojih neki kasnije više nisu pronađeni. (Hina) do 191148 MET jun 93